Nakon posljednjih financijskih izvješća i prognoze analitičara s Wall Streeta upravo je razina kapitalnih ulaganja postala ključni podatak koji najviše privlači pažnju tržišta. Ukupna ulaganja u AI infrastrukturu ove godine premašuju nominalni BDP Švedske, jedne od najvećih europskih ekonomija, prema procjenama MMF-a.

Istodobno bi globalna prodaja čipova prvi put mogla dosegnuti bilijun dolara, navodi američka Udruga industrije poluvodiča. Banke i konzultantske kuće poput JPMorgan Chasea i McKinseyja procjenjuju da bi ukupna kapitalna ulaganja u AI do 2030. godine mogla premašiti pet bilijuna dolara, potaknuta, kako navode, 'astronomskom potražnjom' za računalnom snagom, piše Euronews u analizi.

Kapitalna ulaganja odnose se na ulaganja u dugotrajnu imovinu – infrastrukturu, opremu i tehnologiju – koja dugoročno povećava kapacitete i učinkovitost kompanija. Takvi troškovi ne knjiže se odmah u cijelosti, već se kapitaliziraju i postupno amortiziraju, zbog čega predstavljaju važan signal o budućim ambicijama i snazi poslovanja.

'Najveća izgradnja infrastrukture u ljudskoj povijesti'

Ovogodišnji skok potvrđuje zaokret koji je započeo 2025., kada je Big Tech uložio u AI infrastrukturu oko 400 milijardi dolara. Kako je više puta naglasio izvršni direktor Nvidije Jensen Huang, riječ je o 'najvećoj izgradnji infrastrukture u ljudskoj povijesti'.

Na vrhu ljestvice ulaganja nalazi se Amazon jer planira izdvojiti čak 200 milijardi dolara, više nego što iznosi zajednički BDP triju baltičkih država. Alphabet slijedi sa 185 milijardi dolara dok Microsoft i Meta planiraju ulaganja od 145, odnosno 135 milijardi dolara. Oracle je pak povećao ulaganja na 50 milijardi dolara, gotovo 15 milijardi više od ranijih procjena.

I Tesla planira gotovo udvostručiti ulaganja, na oko 20 milijardi dolara, ponajprije radi širenja flote robotaksija i razvoja humanoidnog robota Optimus. Tvrtka xAI, također pod vodstvom Elona Muska, planira najmanje 30 milijardi dolara investicija, uključujući širenje podatkovnog sustava Colossus u Tennesseeju, a on ga opisuje kao najveće AI superračunalo na svijetu. U Mississippiju se istodobno gradi podatkovni centar vrijedan 20 milijardi dolara, najveća privatna investicija u povijesti te savezne države.

Početkom mjeseca SpaceX je preuzeo xAI u transakciji razmjene dionica kojom je nova kompanija procijenjena na oko 1,25 bilijuna dolara. Musk pritom govori o stvaranju 'integriranog inovacijskog motora' koji bi spojio umjetnu inteligenciju, raketnu industriju i satelitski internet, uz dugoročne planove razvoja svemirskih podatkovnih centara napajanih solarnom energijom.

Za razliku od konkurenata, Apple znatno opreznije ulaže – oko 13 milijardi dolara – ali pokušava nadoknaditi zaostatak višegodišnjim partnerstvom s Googleom. Suradnja uključuje integraciju modela Gemini u novu generaciju Apple Intelligencea, s fokusom na modernizaciju Siri i razvoj AI funkcija koje se izvršavaju izravno na uređajima. Drugim riječima, Apple dio potrebnih ulaganja praktično prebacuje na partnera.

Najveći dobitnik - Nvidia

Najveći neposredni dobitnik investicijskog vala ostaje Nvidia, čiji čipovi čine temelj izgradnje novih podatkovnih centara. Huang procjenjuje da izgradnja gigavata podatkovnog kapaciteta košta između 50 i 60 milijardi dolara, od čega oko 35 milijardi ide na Nvidijin hardver.

No investitori su podijeljeni oko goleme potrošnje. Dok dio tržišta smatra ulaganja nužnima za očuvanje tehnološke prednosti, drugi upozoravaju na rizike. Morgan Stanley procjenjuje da će najveći pružatelji cloud infrastrukture ove godine posuditi oko 400 milijardi dolara, više nego dvostruko u odnosu na 2025., što bi moglo pogurati izdavanje visokokvalitetnih američkih korporativnih obveznica na rekordnih 2,25 bilijuna dolara.

Prihodi od umjetne inteligencije zasad ni približno ne prate razinu ulaganja, a analitičari upozoravaju na mogućnost brzog zastarijevanja hardvera i rastuće troškove energije. Googleov direktor Sundar Pichai priznao je tako da u trenutačnom tempu ulaganja postoje i 'elementi iracionalnosti'.

Skeptici poput investitora Michaela Burryja smatraju da bi AI bum mogao poprimiti obilježja investicijskog balona, upozoravajući da su troškovi znatno veći nego što tržište trenutačno pretpostavlja. Ishod ovisi o tome hoće li golema ulaganja doista donijeti očekivan rast prihoda.

Dok američke kompanije mobiliziraju gotovo 600 milijardi eura u jednoj godini, Europa se suočava s neugodnom usporedbom. Ukupna europska ulaganja u suverenu cloud infrastrukturu procjenjuju se na tek 10,6 milijardi eura u ovoj godini, što je samo mali dio američke investicijske snage.

Europska komisija pokušava odgovoriti inicijativama poput AI gigatvornica i plana AI Continent, no razlika je i dalje golema. Direktor francuskog Mistral AI-a Arthur Mensch upozorio je da američke kompanije svake godine stvaraju infrastrukturu usporedivu s novim programom Apollo, a Europa, kako kaže, 'gradi izvrsnu regulativu, ali se regulacijom ne može doći do računalne nadmoći'.

Mistral AI zasad predstavlja jednu od rijetkih europskih protuteža. Tvrtka je prikupila 1,7 milijardi eura ulaganja te planira milijardu eura CapExa ove godine, uključujući podatkovni centar vrijedan 1,2 milijarde eura u švedskom Borlängeu. Objekt, razvijen u suradnji s EcoDataCenterom, trebao bi osigurati tzv. suvereni računalni kapacitet temeljen na europskim standardima zaštite podataka i zelenoj energiji.

Američki tehnološki divovi u međuvremenu pokušavaju ublažiti regulatorne pritiske nudeći lokalizirane cloud zone u državama poput Njemačke i Portugala. Kritičari pak upozoravaju da takva rješenja i dalje ostaju tehnički ovisna o američkim matičnim kompanijama.