NATO će pokrenuti udare duboko na ruskom teritoriju ako se Rusija usudi napasti baltičke države, upozorio je estonski ministar vanjskih poslova Margus Tsahkna
Pritom odbacuje strahove da bi Vladimir Putin mogao brzo zauzeti teritorij na istoku Europe. U razgovoru za The Telegraph poručio je da će Estonija, Latvija i Litva pružiti otpor svakom osvajaču, nakon čega bi uslijedio razoran protunapad na ruski teritorij.
'Donijet ćemo rat u Rusiju i zadat ćemo udare vrlo duboko u Rusiji. Točno znamo što trebamo učiniti', rekao je Tsahkna, dodajući: 'Zato ulažemo pet posto BDP-a u obranu u našoj regiji.'
Upozorio je i na zabrinutost koja postoji u obrambenim krugovima, a to je da bi Moskva, nakon završetka rata u Ukrajini, mogla pokušati napasti i djelomično okupirati neku od baltičkih država da bi testirala odlučnost NATO-a.
U nedavnoj ratnoj simulaciji, koju su osmislili bivši dužnosnici NATO-a i njemačke vojske, Rusija je napala Litvu te u nekoliko dana ostvarila većinu svojih ciljeva. Kao moguće mete spominjali su se grad Narva, smješten uz rusku granicu, te drugi strateški pravci u toj regiji.
Baltičke države spremne odgovoriti na napad
No estonski ministar, koji je govorio na marginama Minhenske sigurnosne konferencije, tvrdi da su takvi scenariji zastarjeli jer su baltičke države u međuvremenu znatno povećale potrošnju na obranu i spremne su odgovoriti na napad.
'Prethodni planovi iz prošlosti glasili su 'ako Rusija dođe, NATO će na kraju dobiti rat'. U tom slučaju ne bi ostao nijedan Estonac. Dakle nismo zainteresirani za takve planove', rekao je, dodajući: 'Ovo je naš plan jer drugog plana nema. Ne možemo pustiti Rusiju u baltičke države i tek onda uzvratiti.'
Simulacija napada na Litvu, koju su organizirale njemačke novine Die Welt, izazvala je brojne reakcije jer je u njoj Rusija prikazana kao pobjednik, a NATO je ostao paraliziran neodlučnošću. Prema tom scenariju, Sjedinjene Američke Države odbile su aktivirati članak 5. o međusobnoj obrani zbog straha od šireg sukoba dok Njemačka nije uspjela zaustaviti invaziju unatoč brigadi stacioniranoj u Litvi.
Simulacija je također predvidjela da bi Rusija svoju invaziju mogla opravdavati stvaranjem 'humanitarne krize', slično retorici kojom je opravdavala agresiju na Ukrajinu i zaštitu navodno ugrožene ruske manjine.
'Uvredljiva simulacija'
U tom scenariju ruske trupe zauzele su litavski grad Marijampolė te preuzele kontrolu nad strateški važnim koridorom Suwalki. Rezultati ratne igre razljutili su baltičke dužnosnike jer se u simulaciji pretpostavljalo da se države regije ne mogu učinkovito oduprijeti invaziji.
'Takvi scenariji su, iskreno, uvredljivi za zemlje na prvoj crti bojišnice te se one prečesto prikazuju kao pasivni objekti, a ne kao subjekti s vlastitom agendom', rekao je estonski veleposlanik u Velikoj Britaniji, Sven Sakkov.
Sličan stav izrazio je umirovljeni litavski pukovnik Gintaras Bagdonas za javnu televiziju LRT: 'Ono što je tamo napisano je besmislica. Ne znam ciljeve te ratne igre – možda su previše politički, namijenjeni pokazivanju prijetnje ili edukaciji vlastite javnosti, njemačkih ili drugih europskih građana.'