ISTRAŽIVANJE SVEMIRA

Novootkriveni Neptunov mjesec možda je posljedica drevnog sudara

  • Autor: Miroslav Wranka
  • Zadnja izmjena 22.02.2019 11:36
  • Objavljeno 22.02.2019 u 11:36
Na slici: Neptun

Na slici: Neptun

Izvor: Wikimedia Commons / Autor: NASA

Astronomi su odredili orbitu novootkrivenog malog Neptunovog mjeseca i odakle je mogao doći. Otkriće daje naslutiti kako oko Neptuna postoji više sličnih tijela za koja još uvijek ne znamo

Novi mjesec astronomi su prvi put opazili 2013. godine proučavajući fotografije Neptuna koje je snimio teleskop američke svemirske agencije NASA-e Hubble. Nazvali su ga Hipokamp, po čudovištu nalik konju iz grčke mitologije koje je služilo boga mora Posejdona i nimfu Amfitritu, njegovu družicu. Preostalih 13 Neptunovih mjeseca također su nazvani po grčkim božanstvima vezanim uz vodu.

Hipokamp je nevjerojatno malen za mjesec: promjera je tek 33,7 kilometara, koliko i veća metropola na Zemlji. Zbog tako male veličine iznimno ga je teško proučavati sa Zemlje. No, uz pomoć Hubblea astronomi su mogli pratiti njegovo kretanje zadnjih nekoliko godina. Temeljem promatranja mogli su odrediti ne samo koliko je velik već i putanju kojom se kreće oko Neptuna. Rezultate istraživanja objavili su u časopisu Nature.

zasjao punim sjajem

Pogledajte fantastične slike najvećeg super mjeseca ove godine

Pogledaj galeriju
11

Prije no što je Hipokamp otkriven brojne Neptunove mjesece otkrila je NASA-ina svemirska letjelica Voyager 2, koja je pored hladnog plinovitog planeta proletjela na svom putu prema granici Sunčevog sustava i iza nje. Snimila je pet novih, do tada neviđenih mjeseca koji kruže oko Neptuna, ali Hipokamp je promašila jer se, jednostavno rečeno, nije našla u pravo vrijeme na pravom mjestu.

Slučajno otkriće

I samo njegovo otkriće bilo je neočekivano. Astronomi su pregledavali Hubbleove snimke proučavajući neobične lukove oko Neptuna, tanke prstenove nalik onima oko Saturna koji se okružuju Neptun u potpunosti. Ti su prstenovi vrlo blijedi i kreću se jako brzo pa ih je teško zabilježiti kamerom sa Zemlje.

No, astronomi su se domislili kako će doskočiti tom problemu. Kombinirali su više slika snimljenih Hubbleom i obradili ih kako bi kompenzirali pokret. Tako su dobili slike koje izgledaju kao da je Hubble pratio prstenove dok se kreću. Pritom su primijetili kako se na slikama stalno pojavljuje sićušna točkica.

Kad su ju bolje pogledali, shvatili su kako je riječ o mjesecu pa su ga počeli pomnije proučavati. Ustanovili su kako se Hipokamp znatno približava većem Neptunovom mjesecu Proteju, promjera 209,2 kilometra. Temeljem analize orbite kojom se Hipokamp kreće astronomi pretpostavljaju kako je riječ u stvari o dijelu Proteja koji se odlomio prije više milijardi godina, moguće nakon udara kometa. U ranoj fazi nastanka Sunčevog sustava bilo ih je vrijeme, naime, puno više oko većih planeta u njegovom vanjskom dijelu.

mehanički putnik

Zbogom Opportunity, i hvala ti na divnim fotografijama s Marsa

Pogledaj galeriju
9

Tome u prilog idu pozicije mjeseca u odnosu na druge i Neptun. Hipokamp i Protej nisu na istom mjestu sad zato što se Protej vrlo sporo spiralno odvaja od Neptuna. Protej stvara plime na Neptunu, baš kao što to čini naš Mjesec, zbog čega se i on odmiče od Zemlje. Prije četiri milijarde godina, nakon stvaranja Sunčevog sustava, Protej je vjerojatno bio desetak tisuća kilometara bliže Neptunu nego danas i praktično na Hipokampu.

Astronomi pretpostavljaju kako oko Neptuna može biti više manjih mjeseca poput Hipokampa. Moguće je kako su se odlomili od većih mjeseca ili su pristigli iz drugih dijelova Sunčeva sustava pa ih je zarobila Neptunova gravitacija.

Više bismo mogli doznati nakon što NASA upogoni svemirski teleskop James Webb, dosad najmoćniji uređaj te vrste kojim bismo mogli promatrati ne samo Neptun već i Uran.

Ipak, sve Neptunove mjesece moći ćemo prebrojati tek ako pošaljemo letjelicu koja će kružiti oko tog planeta, piše Verge.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!