DRASTIČNA MJERA

Nakon krvavih prosvjeda: Što se događa s internetom u Iranu

26.09.2022 u 11:33

Bionic
Reading

Aktivisti u Iranu zabrinuti su zbog toga što u toj državi internet sve češće nije dostupan, a njeni stanovnici ne mogu koristiti društvene mreže

Dosta je žuči bilo prosuto online u Iranu nakon tjedan dana krvavih prosvjeda do kojih je došlo zbog smrti 22-godišnje Kurdkinje Mahse Amini dok je bila pritvorena, navodno zbog toga što je odbila nositi hidžab.

Skupina NetBlocks objavila je kako su pristup Instagramu i WhatsAppu - aplikacijama za komunikaciju koje je u Iranu obično dozvoljeno koristiti - sad ograničen.

  • +27
Prosvjedi u Iranu Izvor: Profimedia / Autor: Rouzbeh Fouladi / Zuma Press

Potvrda kako korisnici u Iranu nemaju pristupa online aplikacijama i servisima stigla je i od prvog čovjeka Instagrama Adama Mosserija, koji se nada kako će 'njihovo pravo na internet biti brzo vraćeno'.

Ali, pojavile su se i kritike upućene tvrtci Meta Platforms, zbog toga što je navodno brisala veliki broj objava vezanih uz prosvjede. Meta zapošljava osoblje koje govori perzijski i uklanja sadržaj koji nije u skladu s njihovim smjernicama i standardima.

Instagram i WhatsApp u Iranu imaju milijune korisnika. Dobili su na popularnosti nakon što su vlasti zadnjih godina blokirale druge platforme, uključujući Facebook i Twitter. Telegram, YouTube i TikTok također su povremeno bili onemogućeni u radu.

Pristup WhatsAppu nije bio moguć čak ni uz korištenje virtualnih privatnih mreža (VPN), što je uobičajen način zaobilaženja cenzure i zabrana.

Čini se kako je nemogućnost pristupa internetu uvelike povezana s time što su usluge najvećeg iranskog mobilnog telekom operatora, s više od 60 milijuna korisnika, bile nedostupne.

Većina prosvjeda i kampanja u Iranu biva organizirana putem društvenih medija. Ako one nisu dostupne, rad aktivista postaje znatno otežan. Stoga se sumnja kako su vlasti, u strahu od prosvjeda, namjerno onemogućile pristup internetu, bez obzira na negativne posljedice po gospodarstvo, poslovanje i javne servise, piše BBC.

Na sličan su se potez odlučile i tijekom krvavih prosvjeda 2019. godine.