Anton, 44-godišnji ruski vojnik koji vodi radionicu za popravak i opskrbu dronovima, sjedio je za kuhinjskim stolom prošlog mjeseca, kada je doznao da je tvrtka SpaceX Elona Muska blokirala pristup Starlinkovim terminalima koje su koristile ruske snage. Pokušao je pronaći alternativu, ali bez uspjeha.

Nijedna dostupna opcija nije nudila neograničen pristup internetu, podatkovni paketi bili su ograničeni, a pokrivenost nije dosezala dijelove Ukrajine u kojima je djelovala njegova postrojba.

No američke tehnološke tvrtke nisu jedine koje su suzile komunikacijske kanale. Nekoliko dana kasnije ruske vlasti počele su usporavati pristup aplikaciji Telegram, jednoj od ključnih platformi koju vojnici na bojištu koriste za koordinaciju i izravnu komunikaciju, često zaobilazeći sporiji vojni zapovjedni lanac.

'Sav vojni rad ide preko Telegrama, sva komunikacija', rekao je Anton za Politico u glasovnim porukama poslanima putem te aplikacije. 'To bi bilo kao da cijeloj ruskoj vojsci pucate u glavu.'

Sve uži digitalni prostor

Telegram bi se tako mogao pridružiti nizu aplikacija koje su Rusima već postale nedostupne. Kremlj je prethodnih godina blokirao ili ograničio pristup WhatsAppu, kao i platformama Facebook i Instagram tvrtke Meta, LinkedInu, YouTubeu, Appleovu FaceTimeu, Snapchatu te mreži X, također u Muskovu vlasništvu. Enkriptirane aplikacije poput Signala i Discorda, kao i japanski Viber, nedostupne su u Rusiji još od 2024. godine.

Situaciju je zaoštrio novi zakon koji je prošlog mjeseca potpisao ruski predsjednik Vladimir Putin, a njime se telekom operatorima nalaže da, na zahtjev Federalne službe sigurnosti (FSB), mogu blokirati mobilni i fiksni pristup internetu.

Nedugo poslije 3. ožujka, nakon što je zakon stupio na snagu, stanovnici Moskve prijavili su višednevne probleme s mobilnim internetom, pozivima i tekstualnim porukama u mrežama svih velikih operatera. Prekidi su zahvatili čak i Wi-Fi mreže u zgradi Dume.

Takve mjere sve više izoliraju rusko društvo od ostatka svijeta, ali i otežavaju komunikaciju u samoj zemlji, a pogođene su i online zajednice koje organiziraju humanitarnu pomoć, prikupljanje donacija ili raspravljaju o ratnim zbivanjima. Prema Aleksandru Gabuevu, direktoru Centra Carnegie Russia Eurasia u Berlinu, produbljivanje digitalne izolacije moglo bi Rusiju pretvoriti u nešto nalik 'velikoj, nuklearno naoružanoj Sjevernoj Koreji i mlađem partneru Kine'.

Telegram – ključna aplikacija usred rata

Napetosti su porasle nakon što je SpaceX početkom veljače pooštrio sustav autentifikacije za Starlinkove terminale, a ta stroža provjera registriranih uređaja blokirala je mnoge terminale koje su ruske postrojbe koristile putem neovlaštenih veza. Prema analizi internetskog prometa tvrtke Kentik, Starlinkov promet u Ukrajini pao je za oko 75 posto.

Za ruske snage to je značilo ozbiljan operativni problem. Satelitski internet omogućavao je operaterima dronova da u stvarnom vremenu prenose video zapovjednicima na više razina zapovijedanja. Zapovjednik bojne mogao je pratiti napad uživo i izdavati korekcije poput 'neprijatelj ispred' ili 'skreni lijevo'.

Koordinacija, koja je nekada trajala satima, odvijala se u nekoliko minuta, no nakon gubitka Starlinka ruske su snage ponovno počele postavljati optičke kabele od pozadinskih položaja prema prvim linijama bojišta, što je rješenje koje se koristilo i prije pojave satelitskog interneta.

Kremlj gura vlastitu aplikaciju

Istodobno je ruski regulator Roskomnadzor počeo ograničavati Telegram za korisnike diljem zemlje, navodeći navodna kršenja ruskih zakona. Prema pisanju ruskog medija RBC, vlasti planiraju ga potpuno ugasiti početkom travnja, iako zasad ne na samom frontu.

Ruske vlasti tvrde da Telegram ne štiti dovoljno osobne podatke, ne sprječava prijevare i ne suzbija korištenje aplikacije u kriminalne ili terorističke svrhe. Njegov osnivač Pavel Durov, poduzetnik iz Rusije koji danas živi u Ujedinjenim Arapskim Emiratima, smatra da je to usporavanje zapravo pokušaj da se korisnike preusmjeri na državnu aplikaciju MAX.

MAX je lansiran u ožujku 2025. godine i često se uspoređuje s kineskim WeChatom jer bi trebao postati središte domaćeg digitalnog ekosustava, a vlasti sve češće potiču građane da ga koriste na radnom mjestu, u komunikaciji sa školama i na državnom portalu Gosuslugi, putem kojeg pristupaju dokumentima, plaćaju kazne ili zakazuju termine u javnim institucijama.

No povjerenje u MAX među građanima je ograničeno. Lena, 38-godišnja stanovnica Jekaterinburga, kaže da je škola njezine kćeri bez konzultacija s roditeljima prebacila komunikaciju s WhatsAppa na MAX.

Aplikaciju drži instaliranu na posebnom tabletu koji uglavnom stoji u ladici, uređaju koji neki Rusi ironično nazivaju 'MAXofon', namijenjenom isključivo za to da bi se izbjeglo ostavljanje drugih osobnih podataka na uređaju. 'Loše radi. Poruke kasne, obavijesti ne dolaze', kaže ona. 'Ne vjerujem joj… A cijela ova situacija ljude samo ljuti.'

Borba s VPN-ovima

Za razliku od kineskog modela cenzure, poznatog kao Veliki kineski vatrozid, ruski sustav kontrole interneta djeluje u samoj mreži. Davatelji internetskih usluga moraju sav promet provoditi kroz opremu za tzv. dubinsku inspekciju paketa (DPI), a ona omogućuje analizu i kontrolu podataka u stvarnom vremenu.

'To nije jedan zid', kaže Mihail Klimarev iz organizacije Internet Protection Society. 'To su tisuće ograda. Preskočiš jednu, a iza nje je nova.' Takav sustav omogućuje vlastima da usporavaju ili ograničavaju usluge bez formalne zabrane. Upravo se tako postupalo s YouTubeom prije nego što je njegova domena uklonjena iz državnih DNS sustava.

Rusija je prošlog rujna zabranila i oglašavanje VPN usluga, a njih su građani koristili za zaobilaženje državnih blokada. Procjenjuje se da oko polovice ruskih korisnika interneta danas zna što je VPN dok ih oko četvrtine tvrdi da su ga barem jednom upotrijebili.

Usporavanje Telegrama izazvalo je kritike čak i među političarima bliskima Kremlju. Sergej Mironov, čelnik stranke Pravedna Rusija i dugogodišnji saveznik vlasti, nazvao je regulatore 'idiotima' jer su, kako tvrdi, ugrozili komunikaciju vojnika na frontu.

Telegram je, naime, ključna platforma i za prikupljanje donacija za ruske postrojbe, preko kojih se financiraju vozila, gorivo, zaštitna oprema ili medicinski materijal. 'Ako uništite Telegram u Rusiji, uništit ćete i prikupljanje sredstava', upozorava analitičar Ivan Filippov, koji prati ruske vojne blogere.

Internet kao novo oružje

U međuvremenu su ruske vlasti dobile još snažniji alat kontrole. Novi zakon omogućuje Federalnoj službi sigurnosti da telekom operaterima izravno naredi blokiranje mobilnog ili fiksnog interneta.

Takva isključenja zasad nisu potpuna. Najčešće se odnose samo na mobilni internet, a glasovni pozivi i SMS poruke ostaju dostupni. Određene domaće stranice, poput bankarskih servisa ili državnih portala, mogu ostati dostupne pomoću posebnih 'bijelih lista'.

No prekidi su sve češći. Neovisni mediji i istraživački projekti dokumentirali su desetke regionalnih gašenja interneta u Rusiji od svibnja 2025. godine pa zbog nesigurnosti mobilnih mreža raste potražnja za starijom komunikacijskom opremom poput voki-tokija, pejdžera i fiksnih telefona, a neki građani ponovno kupuju i papirnate karte.

'Osjećaj je kao da se sami izoliramo', kaže Dmitrij, 35-godišnjak koji živi između Moskve i Dubaija, dodajući: 'Kao da gradimo vlastiti suvereni grob.' Istraživači javnog mnijenja primjećuju ponavljajući obrazac: početno nezadovoljstvo građana, nakon čega slijedi prilagodba.

Kada su Instagram i YouTube ranijih godina blokirani ili usporeni, publika tih platformi brzo se smanjila jer su se korisnici jednostavno preselili na druge servise.

Za sada ruska digitalna strategija izgleda kao postupno pooštrenje kontrole, a ne potpuna izolacija. Kritičari vlasti upozoravaju da bi potpuno isključenje iz globalnog interneta paraliziralo bankarski sustav, logistiku i vanjsku trgovinu. 'To je moguće', kaže Klimarev. 'Ali ako se dogodi, internet više neće biti najveći problem.'