PRAVA STRANA ZAKONA

VR stiže u hrvatske zatvore: Doznali smo kako će zatvorenicima pomoći u povratku u normalan život

15.03.2026 u 18:09

Bionic
Reading

U hrvatskom probacijskom sustavu, u kojem se kazne ne služe iza rešetaka nego u zajednici, počeo se koristiti neobičan alat s vrlo ozbiljnom zadaćom. Riječ je o virtualnoj stvarnosti (VR), tehnologiji koja osuđenicima omogućuje da u sigurnom i simuliranom okruženju vježbaju donošenje odluka koje će ih nakon isteka kazne zadržati na pravoj strani zakona. U međuvremenu je interes za program pokazao i zatvorski sustav, čiji su službenici također prošli edukaciju, a kaznenim tijelima dostavljena je i potrebna VR oprema

Probacija podrazumijeva nadzor službenika i rad na socijalnim vještinama, no klasični razgovori ponekad ostaju previše apstraktni. Upravo tu uskače VR. Pomoću posebno razvijenih scenarija osuđenici se suočavaju s rizičnim situacijama koje oponašaju stvarni život. Umjesto da samo pričaju o tome što bi učinili u nekoj konfliktnoj situaciji, oni je proživljavaju u virtualnom svijetu.

Cilj je smanjiti rizik od ponovnog počinjenja kaznenih djela tako što će uvježbavanjem adekvatnih reakcija 'istrenirati' mozak na drugačiji obrazac ponašanja. Podsjetimo, riječ je o osobama uključenima u probaciju, odnosno osuđenicima koji kaznu ne služe u zatvoru, već u zajednici, pod nadzorom probacijskih službenika, uz obavezu sudjelovanja u programima koji trebaju smanjiti rizik od ponovnog počinjenja kaznenih djela.

'Primjena programa virtualne stvarnosti (VR) u radu s osobama uključenima u probaciju započela je kroz edukativnu fazu. U razdoblju od listopada do prosinca 2025. godine provedeno je šest jednodnevnih edukacija na području Republike Hrvatske, a u njih su bili uključeni probacijski službenici te službenici tretmana u zatvorskom sustavu', navode iz Ministarstva pravosuđa.

Simulacije stvarnih životnih situacija

Službenici su prošli kroz teorijski okvir rješavanja problema, ali i praktičnu obuku rukovanja VR opremom. Ideja, kažu iz Ministarstva, jest omogućiti stručnjacima moćan alat koji će nadopuniti dosadašnji tretmanski rad.

U virtualnom okruženju osuđenici se susreću sa simuliranim situacijama koje oponašaju one iz stvarnog života. Ideja je da kroz takve scenarije vježbaju donošenje odluka i adekvatne reakcije prije nego što se nađu u sličnim okolnostima u stvarnom životu. 'Time se osuđenicima pruža prilika za uvježbavanje adekvatnih reakcija i donošenja odluka u kontroliranim uvjetima', navode iz Ministarstva.

U program se osuđenici uključuju na temelju stručne procjene probacijskih službenika. A pritom, navode iz Ministarstva, u obzir uzimaju potrebe pojedinca i to je li on uopće motiviran za sudjelovanje. Zanimljivo je to da sama tehnologija često potiče interes među osuđenicima.

'Iako je motivacija formalni kriterij, sama tehnologija virtualne stvarnosti kod većine osuđenika budi znatiželju i potiče interes za uključivanje u program, što pozitivno utječe na njihovu angažiranost u tretmanskom radu', navode iz Ministarstva.

U praksi se VR koristi u individualnom tretmanskom radu, u formatu jedan na jedan između osuđenika i probacijskog službenika.

Kako izgleda susret u VR programu

Za program su razvijena četiri VR scenarija te može uključivati do šest susreta, uključujući uvodni i završni evaluacijski susret, a osuđenici uz to koriste radne bilježnice s vježbama iz područja rješavanja nekog problema, koje mogu raditi samostalno ili uz pomoć službenika, te im one pomažu da naučeno u virtualnom svijetu primijene u onom stvarnom.

Prvi dio je uvodni i motivacijski, tijekom kojeg se osuđenik upoznaje s programom i ispunjava početne upitnike za potrebe evaluacije. Sam VR dio traje relativno kratko, oko 10 do 15 minuta, ali je dio šireg strukturiranog susreta.

'Susret je strukturiran u tri dijela: uvodni dio, središnji dio, u kojem se primjenjuje VR tehnologija, te završni dio, u kojem se reflektira i sumira doživljeno iskustvo. Ukupno trajanje susreta iznosi otprilike 35 do 45 minuta', objašnjavaju iz Ministarstva.

Četiri scenarija

U okviru programa razvijena su četiri scenarija te simuliraju situacije iz svakodnevnog života u kojima osoba mora donijeti odluku i riješiti problem bez konflikta.

Prvi scenarij bavi se upravljanjem financijama. U virtualnoj situaciji osuđenik se nalazi u stanu kada mu na vrata dolazi stanodavac zbog neplaćene stanarine. Kroz VR naočale korisnik bira kako će reagirati – hoće li odgovoriti agresivno ili pokušati smireno riješiti problem razgovorom. Ovisno o odabiru, scenarij se dalje razvija, a cilj je potaknuti korisnika da pronađe konstruktivno rješenje.

Drugi scenarij smješta ga u radno okruženje. U virtualnoj radionici nadređeni dovodi u pitanje njegove sposobnosti, a osuđenik mora odlučiti hoće li reagirati konfliktno ili pokušati smireno riješiti situaciju.

Treći scenarij prikazuje obiteljsku situaciju u kojoj osoba dolazi kući s posla i zatječe napetu atmosferu: dijete plače, kuća je u neredu, a partner postavlja pitanja koja mogu izazvati sukob. Cilj je prepoznati emocije i reagirati na način koji neće eskalirati konflikt.

Četvrti scenarij odvija se u prometu i stavlja korisnika pred niz stresnih situacija, poput kašnjenja vlaka zbog kojeg kasni na važan sastanak. On mora odabrati hoće li reagirati impulzivno ili pokušati pronaći racionalno rješenje.

Kroz takve simulacije osuđenici u sigurnom okruženju uvježbavaju donošenje odluka i rješavanje problema prije nego što se nađu u sličnim situacijama u stvarnom životu.

Prvi dojmovi iz prakse

Iako formalna evaluacija još nije provedena, prvi dojmovi iz prakse su pozitivni. Probacijski službenici ističu da im VR olakšava posao jer više ne moraju baratati hipotetskim primjerima. Umjesto rečenice 'zamislite da ste u toj situaciji', sada mogu reći 'razgovarajmo o onome što ste upravo vidjeli i osjetili'.

Pozitivne reakcije dolaze i od samih osuđenika. 'Oni koji su do sada uključeni u program također daju pozitivne povratne informacije, posebno u pogledu zanimljivosti i drugačijeg pristupa radu, što pozitivno utječe na njihovu motivaciju i angažman u tretmanskom procesu.'

Projekt će trajati do kraja kolovoza, nakon čega će se provesti detaljnija evaluacija rezultata. Uspješnost programa mjerit će se pomoću nekoliko pokazatelja: broja uključenih osuđenika, broja educiranih službenika, rezultata ulaznih i izlaznih anketa te povratnih informacija sudionika.

Zainteresirani i zatvori

U međuvremenu je interes za program pokazao i zatvorski sustav, čiji su službenici također prošli edukaciju, a kaznenim tijelima dostavljena je i potrebna VR oprema.

'Izazovi s kojima se susrećemo u primjeni VR-a nisu bitno različiti od izazova s kojima se srećemo u svakodnevnom tretmanskom radu. Primarni izazov ostaje kako osigurati što kvalitetniji individualizirani rad s osuđenicima, s ciljem postizanja stvarnih promjena u ponašanju i razvoja novih vještina', poručuju iz Ministarstva.

Ako se pokaže uspješnim, program bi mogao otvoriti vrata širem korištenju novih tehnologija u kaznenom i probacijskom sustavu, s ciljem smanjenja recidivizma i učinkovitije resocijalizacije.