NALAZE SE NA SVAKOM KORAKU

Kako funkcioniraju senzori u vašem mobitelu?

  • Autor: D. J.
  • Zadnja izmjena 30.07.2017 16:52
  • Objavljeno 30.07.2017 u 16:52
Galaxy S8 sa svim pripadajućim iznutricama

Galaxy S8 sa svim pripadajućim iznutricama

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: iFixit

Malo tko je prije dvadesetak godina mogao pomisliti da će današnji mobiteli biti ovakva inženjerska čuda. Zahvaljujući razvoju tehnologije, u njima se nalazi pravo brdo senzora, koji prate sve - od koraka koje korisnik napravi pa sve do temperature i vlage okoliša. U nastavku slijede najbitniji senzori uz pojašnjenje čemu koji služi

Akcelerometar

Ovaj senzor (uz pripadajuće algoritme za analizu) glavni je razlog kako današnji pametni telefoni mogu točno pratiti koliko koraka je napravio korisnik i kojim tempom. Akcelerometri omogućuju softveru da zna i u kojem pravcu je okrenut mobitel, što će se pokazati ključnim uz nadolazeći svijet proširene stvarnosti

Baš kako ime senzora i sugerira, akcelerometar mjeri akceleraciju, promjenu brzine u jedinici vremena. Akcelerometar kao takav je napravljen od niza drugih senzora, koji uključuju i kristalne strukture mikroskopske veličine koje reagiraju na sile. Promjenom napona u kristalima, moguće je interpretirati koliko se brzo kreće telefon i u kojem točno smjeru. 

Kako smartphone zna kamo je uperen?

Autor: engineerguy

Žiroskop

Upravo žiroskop pomaže akcelerometru da uređaj zna kamo je okrenut. U praktičnom radu, vlasnici smartphonea mogu snimati panoramske snimke u 360 stupnjeva upravo zahvaljujući kombinaciji ovih senzora. Žiroskop (a ne akcelerometar!) je ključan i kod igara kod kojih se upravlja zakretanjem smartphonea u jednu ili drugu stranu. 

Za razliku od onih mehaničkih žiroskopa koji izgledaju prilično otkačeno i povećih su dimenzija, moderni MEMS žiroskopi (Micro-Electro-Mechanical Systems) su minijaturni i itekako funkcionalni. Danas ih uzimamo zdravo za gotovo, no popularnost su počeli uživati ni manje ni više već s pojavom iPhonea 4 2010. godine.

Magnetometar

Još jedan dodatak u pametnim telefonima koji služi razumijevanju gdje se točno uređaj nalazi u prostoru je magnetometar. Ime mu govori dovoljno - on mjeri magnetska polja i praktički uvijek zna gdje se nalazi sjever. U akciji se može vidjeti kada god korisnik otvori kakvu kartografsku aplikaciju poput Google Mapsa ili Apple Mapsa. 

Ono što je zanimljivo kod njega jest da ne radi samostalno za tu primarnu namjenu - u navigacijskim aplikacijama. Radi u tandemu s akcelerometrom te GPS-om kako bi znao gdje je točno uređaj. 

GPS

Globalni sustav za pozicioniranje istinski je jedna od najbitnijih tehnologija koju je razvilo čovječanstvo, a koju se uzima zdravo za gotovo praktički svaki dan. GPS jedinice u pametnim telefonima ne koriste podatkovni promet i ne ovise o signalu mreže, zahvaljujući čemu korisnici uvijek mogu vidjeti gdje se nalaze na karti - osim ako su u tunelu, naravno. 

GPS jedinice u pametnim telefonima slušaju signal više satelita (minimalno tri) te na temelju pinga znaju točnu lokaciju uređaja. Iako ne koriste podatkovni promet, zbog 'slušanja' satelita i kalkulacija potrebnih da se spozna lokacija korisnika, GPS u pravilu troši mnogo, mnogo baterije: 

Kako funkcionira GPS u mobitelima?

Autor: KQED QUEST

Ostalo?

Spomenuti senzori i sustavi najbitniji su za srce svakog modernog mobitela, no njih je u praksi još mnogo - i uglavnom ovise o proizvođačima. 

Jedan od uobičajenih senzora je senzor blizine. On se obično nalazi kod slušalice i kombinira infracrvenu LED-icu s detektorom svjetla kako bi znao kada je mobitel naslonjen na lice korisnika (kada se obično ugasi zaslon). 

Senzor ambijentalnog osvjetljenja također je među uobičajenim dodacima na pametnim telefonima, a služi kako bi regulirao svjetlinu zaslona. Što je svjetlina okoliša veća, senzor to mjeri i regulira svjetlinu zaslona do odgovarajuće razine - pod uvjetom da se korisnik time i služi. 

Mnogi pametni telefoni danas imaju i barometar, kojim se služe kako bi izračunali tlak zraka i odredili npr. visinu na kojoj se nalazi uređaj.

Primjena je mnogo, a činjenica da neki stariji uređaj sadrži kakav spomenuti senzor ne znači da će biti jednako precizan - ili minijaturan poput modernijih uređaja. Na umu valja imati kako, pored optimizacije senzora i njihovog smanjivanja uz zadržavanje (ili poboljšavanje) preciznosti, sve zaokružuje i kvalitetno napisan softver, koji će znati iskoristiti podatke iz senzora. 

Za one koji se žele više poigrati sa svim senzorima koje sadrži njihov Android uređaj, mogu preuzeti aplikaciju My Device iz Google Play trgovine. U izborniku s lijeve strane valja odabrati opciju Sensors te će se izlistati sve što uređaj ima, uz odgovarajuću potrošnju i sirove podatke koje prikupljaju. 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!