Tri američka tehnološka diva – Google, Microsoft i Amazon – ulažu ogromna sredstva u razvoj novih rješenja te olakšavaju svijetu suradnju i razmjenu podataka. Prema podacima koje navodi BBC, pružaju čak 70 posto europskih cloud usluga i infrastrukture na koju se naslanja većina online usluga.

Iako nam Amerika pruža pristup vrhunskim tehnologijama s visokim standardima, u svijetu se sve više promišlja o negativnim stranama tehnološke ovisnosti o SAD-u. Primjerice, BBC se u svom tekstu pita bi li 'nepredvidivi' američki predsjednik Donald Trump mogao tu tehnološku dominaciju okrenuti na svoj mlin, naredivši, naprimjer, tim kompanijama da ugase svoje usluge u Europi.

S obzirom na geopolitičke napetosti, pitanje je što bi se dogodilo kad bi nam Sjedinjene Države dokinule pristup Googleovim ili Microsoftovim uslugama?

Jedni se brinu, drugi sve umiruju

'Ključni podaci postali bi nedostupni, web stranice bi potamnile, a bitne državne usluge, poput bolničkih IT sustava, upale bi u kaos', kaže za BBC Robin Berjon, stručnjak za digitalno upravljanje. On smatra da se zabrinutosti zbog tzv. američkog kill switcha trebaju ozbiljno shvatiti, no ne može precizirati koliko bi problema tada imali Europljani.

Prema pisanju istog izvora, tri tehnološka diva jamče sigurnost podataka i niječu mogućnost takvog scenarija, no u Europi svejedno postoji bojazan zbog digitalne ovisnosti. Američke firme ne samo da dominiraju uslugama u oblaku, nego i hardverom, satelitskim internetom i, najnovije, razvojem umjetne inteligencije. Apple i Android također su američki, kao i vodeće platne kartice.

Zabrinutost zbog američke dominacije pojačala se u svibnju, kada se doznalo da je Karim Khan, glavni tužitelj Međunarodnog kaznenog suda (ICC) sa sjedištem u Nizozemskoj, izgubio pristup svom računu za Microsoftov Outlook nakon što ga je SAD stavio na popis sankcioniranih.

Traženje alternativa

S druge strane, Microsoft tvrdi da 'ni u jednom trenutku' nije prekinuo ili suspendirao usluge ICC-u. Ovaj slučaj rezultirao je time da neke javne europske institucije traže alternative američkim pružateljima usluga, no problem je u tome što nemamo konkurentne alternative. Iako Europa ima pružatelje tehnoloških usluga, stručnjaci tvrde da oni drže tek djelić tržišta te da nisu toliko snažni. Postoje i europske alternative Officeu i Windowsima, no ni one nisu poznate i razvijene kao američke.

Digitalna neovisnost Europe ne može se postići preko noći, ali ona nije nemoguća, kaže Dario Maisto, viši analitičar za digitalni suverenitet. On ističe da njemačka savezna pokrajina Schleswig-Holstein trenutno postupno ukida Microsoftove proizvode Office 365 i Windows u korist open source rješenja poput LibreOfficea i Linuxa. Dansko Ministarstvo za digitalizaciju provodi sličan pilot-projekt, navodi BBC.

Uz to, Maistro navodi da europske inačice softvera za obradu teksta i slanje e-pošte rade 'sasvim dobro'.

'Glavni razlozi zbog kojih se open source ne koristi su nedostatak informiranosti i neutemeljeni strahovi o kibernetičkoj sigurnosti', dodaje. 'Naša je prognoza da će u sljedećih pet do deset godina doći do ubrzanog prelaska [na ta rješenja] zbog ovog poziva na buđenje', kaže Maistro.

Benjamin Revcolevschi, šef OVHclouda za razvoj usluga u oblaku, za isti izvor kaže da su tvrtke poput njegove spremne odgovoriti na potrebe javnih i privatnih organizacija u Europi te da 'samo europski pružatelji usluga u oblaku, čije je sjedište u EU i pod europskim upravljanjem, mogu ponuditi imunitet na neeuropske zakone i zaštititi osjetljive i osobne podatke'.

Nije lako 'izbaciti' Amerikance

Usporedno Microsoft, Amazon i Google tvrde da se brinu o digitalnom suverenitetu te da, primjerice, Google surađuje s pouzdanim dobavljačima u Uniji, dajući im kontrolu nad enkripcijom podataka klijenata i pružajući kupcima 'tehnički veto nad njihovim podacima'.

I Microsoft ističe da bi europski korisnici bili sigurni u slučaju crnih scenarija te da će 'nastaviti tražiti načine na koje bi Europskoj komisiji i europskim klijentima pružili opcije i jamstva za rad s povjerenjem'. Tako je predsjednik kompanije Brad Smith obećao da bi tvrtka poduzela pravne mjere u 'krajnje nevjerojatnom' slučaju da američka vlada naloži obustavu usluga te da će taj uvjet uključiti u europske ugovore.

Situacija je svakako zamršena. Dok se dio stručnjaka s početka priče zalaže za traženje europskih tehnoloških alternativa, drugi dio stručne javnosti - poput Zacha Meyersa iz Bruxellesa - tvrdi da je nerealno pokušavati 'izbaciti Amerikance iz opskrbnog lanca', a u ovom slučaju iz tehnološkog vodstva.

'Mnoga su [tehnološka] tržišta takva da pobjednik uzima sve, pa kada si prvi, teško je da te netko sustigne', kaže. Umjesto toga, Meyers misli da bi se Europa trebala fokusirati na područja tehnologije u kojima može steći prednost.

'To bi mogla biti industrijska primjena umjetne inteligencije jer Europa već ima puno snažniju industrijsku bazu od Sjedinjenih Država'. Uz to, Europa bi, kaže ovaj stručnjak, mogla prednjačiti u proizvodnji čipova.

I Matthias Bauer, direktor u Europskom centru za međunarodnu političku ekonomiju, smatra da bi cilj trebalo biti jačanje europskog tehnološkog sektora kako bi mogao konkurirati SAD-u i Kini jer, prema izvješću, zaostajemo u novim tehnologijama.

Što se tiče teorije da bi Trump mogao okrenuti kill switch i isključiti internet u Europi, Bauer kaže da bi 'to bio realan scenarij kada bismo bili blizu rata, ali to ne vidi na horizontu'.

Ipak, Maisto kaže da organizacije moraju ozbiljno shvatiti tu prijetnju, koliko god ona bila udaljena, i dobro je da se razmišlja o problemu tehnološke ovisnosti o SAD-u.