Kad je američki predsjednik Donald Trump prošlog mjeseca predstavio svoj 'veliki, prekrasni zakon', kritičari su ga dočekali podacima iz Kongresnog ureda za proračun (CBO) koji projicira dugoročnu fiskalnu sliku SAD-a. I bez tog paketa poreznih rezova vrijednog više bilijuna dolara, CBO-ov scenarij predviđa da će državni dug s trenutnih 100 posto BDP-a do 2055. narasti na 156 posto
No ključna činjenica jest da CBO, osim osnovne projekcije, ima još osam alternativnih scenarija koji uzimaju u obzir promjene u temeljnim ekonomskim parametrima. Neki su alarmantniji - primjerice, ako kamatne stope rastu samo 0,05 postotnih bodova godišnje iznad očekivanja, dug bi premašio 200 posto BDP-a.
Ali jedan scenarij ulijeva nadu: ako produktivnost svake godine raste 0,5 postotnih bodova brže od projekcija, primjerice zbog umjetne inteligencije, dug bi se stabilizirao na 113 posto BDP-a, i to bez mjera štednje. Privatni investicijski div Apollo poručuje: 'AI bi mogao riješiti američki fiskalni problem.' No, postoje barem tri razloga za sumnju u takav optimizam, piše Financial Times.
vezane vijesti
Tri zapreke
Prvo, povijest pokazuje da inovacije nepredvidivo utječu na produktivnost. Digitizacija je, primjerice, između 1995. i 2005. podigla godišnji rast produktivnosti na oko tri posto, dok je od 2005. do 2022. taj rast iznosio tek 1,5 posto. Nobelovac Robert Solow još je 1987. ironično primijetio kako su 'računala svugdje, osim u statistici produktivnosti'.
Drugo, utjecaj inovacija ovisi o tome koliko ih pojedine kompanije prihvaćaju, a taj bi se jaz s AI-jem mogao dodatno produbiti, upozorava Oxford Economics.
Treće, i ako produktivnost snažno poraste, to može izazvati društvene potrese. JPMorgan i MMF procjenjuju da bi AI mogao do 2034. zamijeniti polovicu radnih mjesta u SAD-u. Povijesni primjeri industrijske i poljoprivredne revolucije pokazuju da su takvi šokovi dolazili postupno, dok AI prema procjenama JPMorgana može promijeniti produktivnost već u sedam godina, a Bijela kuća zasad ne nudi opsežan socijalni ni industrijski plan za ublažavanje posljedica.
Argumenti optimista
Zagovornici AI-ja ističu da, zbog slabih rezultata produktivnosti u protekla dva desetljeća, i mali pomaci mogu značajno promijeniti statistiku. JPMorgan predviđa rast BDP-a od oko 10 posto do 2034. zahvaljujući AI-ju, Goldman Sachs 15 posto, a PwC čak 20 posto. McKinsey dodaje da je ključno hoće li barem nekoliko vodećih kompanija prihvatiti inovacije, a ne prosjek čitavog gospodarstva.
Također, iako Trumpova administracija zasad nije ponudila strategiju poput Singapura, buduće vlade možda hoće, pogotovo jer je tehnološki sektor sve prisutniji u Washingtonu, a politički okvir može brzo evoluirati.
Stručnjaci ne zagovaraju tezu da će AI riješiti američki dug, već ističu da je 'AI-scenarij' CBO-a važan iz dva razloga: pokazuje koliko su ekonomske prognoze nesigurne i objašnjava zašto Trumpov tim vjeruje da kombinacija deregulacije i tehnološkog skoka može donijeti nižu inflaciju, veći rast i pad duga, uz to da bi SAD imao glavnu korist, na štetu Europe i drugih konkurenata.
Kritičari takvo razmišljanje mogu smatrati fatamorganom ili, kako bi rekli u tehnološkom žargonu, 'halucinacijom' umjetne inteligencije. No, ovaj manje poznati CBO-ov scenarij vrijedi pratiti, ne samo za investitore u tehnološke dionice, nego i za sve koji drže američke državne obveznice.
