HAZU BRINU KRITERIJI ILI DOB?

Jovanović: Akademici su prestari; Aralica: Ministar valja gluposti

hazu

hazu

Izvor: Cropix / Autor: Slavko Midžor/Cropix

Izjava ministra znanosti da bi Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti trebala preispitati svoju dobnu strukturu budući da je starost akademika u prosjeku 75,5 godina, zgrozila je prozvane, koji su poručili ministru da valja gluposti i da bi njemu bilo pametno da si preispita dobnu strukturu, piše Vjesnik nakon opipavanja akademskog pulsa HAZU-a

Ministar znanosti, obrazovanja i sporta Željko Jovanović aktualizirao je na posljednjoj sjednici Vlade, govoreći o Izvješću o radu HAZU-a za 2010. godinu, pitanje dobi akademika koje je već dosta puta bilo postavljano u posljednje vrijeme, a najčešće u sklopu ocjena da je HAZU premalo prisutna u aktualnim društvenim previranjima. O tome što je uloga HAZU danas i što s obzirom na to znači dob akademika, Vjesnik je razgovarao s nekoliko istaknutih intelektualaca.

'Koliko god takve primjedbe bile shvatljive, kao i zahtjevi za 'pomlađivanjem' članstva HAZU, kakav smo čuli u ovom slučaju, osobno činjenicu da u Akademiju ulaze ljudi malo više životne dobi ne smatram osobito negativnom', rekao je akademik Nedjeljko Fabrio, koji upozorava da Akademija ne služi znanstvenicima i umjetnicima za bilo koju vrstu dokazivanja, već da je ona neki oblik vrhunske nagrade za one koji su svojim istaknutim radom zaslužili da postanu članovima te institucije.

Akademik Ante Stamać smatra da se na Jovanovićevu izjavu nema što komentirati te poručuje Saboru neka on preispita svoju dobnu strukturu. Ivan Aralica u izjavi za Vjesnik kazao je: 'Ja očekujem da će gospodin Jovanović za vrijeme svoga ministarskog mandata valjati i gore gluposti od ove jer smo to od njega navikli za vrijeme njegova rada u Hrvatskom saboru. Što se tiče ove gluposti, rekao bih da je HAZU tip akademije koji i ne može imati akademike mlađe nego ih ima sada, jer se akademikom postaje tek nakon dokazanog umjetničkog i znanstvenog rada, pa članstvo u Akademiji ima oblik priznanja za već učinjeno, a ne pružanje platforme za nova znanstvena i umjetnička dostignuća. Kad bi bila drugačije ustrojena, onda bi bilo drugačije, a kada je ovako ustrojena, može biti samo kakva jest i po mom sudu najbolja je moguća brana ovakvim tipovima kao što je novi ministar Jovanović.'

'Neće ministar određivati tko će ući u HAZU'

Akademik Josip Bratulić ističe: 'Nikad niti jedan ministar nije određivao tko će ući u Akademiju, pa tako ne treba posebno ozbiljno shvaćati takve izjave. Za svaki narod je velika sreća da ima pametne ljude, jednako tako i mlade i stare. No, pamet se stječe radom, ali i godinama. Nikada u Akademiji nikomu nije bilo stalo da nekoga spriječi da postane članom zbog njegovih godina, isključivo zbog zasluga. Jer riječ je o skupini ljudi, najboljih stručnjaka u određenom području, koja izabire nekoga tko će biti njima ravan. U Akademiju ulaze oni za koje akademici daju glas. Ja osobno bih bio najsretniji da smo svi mi u Akademiji puno mlađi i puno sposobniji za rad.'

Akademik Krešimir Nemec napominje da pouzdano zna da što se tiče starosti njezina članstva HAZU zaista jest jedna od najstarijih akademija u Europi te dodaje: 'No isto je tako činjenica da godine ne bi trebale biti najvažniji kriterij kada se govori o takvim stvarima. U tom smislu sve je relativno, jer, primjerice, neki slikari su najveća djela napravili izuzetno kasno u svome životu, dok su drugi najbolje stvari napravili veoma rano. U svakom slučaju, ne može se takvim paušalnim ocjenama poput toga tko ima koliko godina odrediti tko bi trebao biti članom Akademije. No mi jesmo najstarija akademija i možda bi nešto zaista i trebalo promijeniti kada je riječ o tome.'

Likovni umjetnik i akademik Zlatko Bourek kaže da upravo danas s 82 godine ima pune ruke posla, radi punom parom i odlično surađuje s HAZU-om: 'Uvijek sam poštivao starije ljude, imao sam prijatelje starije od sebe koji su mi imponirali jer su pametniji od mene. Što se mene tiče, u HAZU sjede vrlo pametne i zaslužne glave, a ako i ima kukolja, ima ga jako malo.'

Književnik Ivo Brešan na spominjanje HAZU- a kaže da mora otvoreno priznati da ta institucija nije ni na koji način utjecala na njegov život i rad i najiskrenije priznaje da ga se HAZU zapravo ne tiče, a na pitanje bi li mlađi ljudi poboljšali rad HAZU-a za Vjesnik kaže da se 'načelno može složiti da mladi ljudi poboljšavaju djelovanje svake institucije, no, ističe, važno je i iskustvo koje mladi ljudi jednostavno nemaju'.

Što je važnije: dob ili kriteriji?

Književnica Sibila Petlevski smatra da je najvažnije pitanje kriterij ulaska u HAZU: 'Ne može se danas Akademiji zamjeriti neaktivnost, u posljednje vrijeme imaju sve više djelatnosti. Dapače, mogla bih ih i pohvaliti. Neuralgična točka su kriteriji primanja u članstvo HAZU- a, koji su neujednačeni. Stoga nije potrebno raspravljati o starosti akademika, oni su svugdje u svijetu - mudri starci. Akademija mora biti otvorena spram ljudi koji su se svojim opusima dokazali, po kriterijima doprinosa hrvatskoj kulturi i statusu hrvatske kulture u zemlji i inozemstvu.'

Petlevski zaključuje da nitko ne treba unaprijed određivati dobnu granicu akademika, no važno je preispitati članove, primjerice već primljene - imaju li oni relevantne biografije ili ne.

Što se tiče izdvajanja iz državnoga proračuna za HAZU, a riječ je o 70 milijuna kuna godišnje, poznato je da većina članova Akademije smatra da je iznos od nekoliko tisuća kuna koje akademici dobivaju mjesečno nagrada za cjeloživotni mukotrpni rad i dosege na vrhunskoj razini.'Smatram da bi bila kulturna i civilizacijska sramota kada jedna država ne bi mogla simbolički nagraditi samo 143 ljudi, svojih najboljih intelektualaca, znanstvenika i umjetnika', kaže Fabrio.

'Pomlađivanje članstva je potrebno', kazao je svojedobno u razgovoru za Vjesnik tadašnji tajnik Akademije Slobodan Kaštela, dodavši da su 'poslije rata Mohorovičić, Supek i drugi imali 35 i 40 godina kada su ušli u JAZU, dok je danas prosječna dob 75 godina'. On je i jedan od rijetkih koji je u tom smislu ponudio i jedno od konkretnih rješenja, naime, jedna od mogućnosti jest da se nakon određene dobi 'stariji' članovi ne računaju u aktivne, već da se biraju mlađi članovi koji mogu pridonijeti aktivnijem radu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi