Tehnologija koja integrira kamere u naočale sve više privlači pozornost zakonodavaca i regulatora, potičući rasprave o tome je li to u suprotnosti s europskim propisima o privatnosti.

Aktivisti za zaštitu privatnosti upozoravaju da takve naočale krše ključna načela poput pristanka na snimanje jer ljudi snimljeni ugrađenim kamerama ne mogu prigovoriti na obradu svojih podataka.

Zabrinutost je kulminirala kada su švedski mediji ranije ove godine izvijestili da podizvođači koji rade za Meta Platforms u Keniji pregledavaju 'duboko privatne' snimke snimljene pametnim naočalama tvrtke kako bi pomogli u označavanju sadržaja za treniranje modela umjetne inteligencije.

To je uključivalo snimke posjeta ljudi kupaonicama, bankovnih podataka, pa i seksa.

Meta: Ugradili smo zaštitne mjere

Zastupnica u Europskom parlamentu Veronika Cifrová Ostrihoňová upozorila je da mora postojati način zaustavljanja tehnologije koja bi mogla narušiti privatnost ljudi ili 'ciljati žene na način koji nije poželjan i dobrodošao na europskom tržištu'.

Njezina politička grupacija Renew pisala je Europskoj komisiji pitajući što se može učiniti na europskoj razini s tom tehnologijom koja se brzo razvija.

Zabrinutost Europe zbog privatnosti mogla bi pokvariti Metine planove za uvođenje pametnih naočala na Starom kontinentu. To bi moglo iritirati američke vlasti, a one su se već više puta žalile zbog toga što zakoni i propisi Europske unije nepravedno ciljaju američke tehnološke tvrtke.

Europski odbor za zaštitu podataka, koji okuplja regulatore privatnosti diljem Europe, naručio je izvješće o pametnim naočalama te bi ono trebalo biti dovršeno ovog ljeta i nakon toga će razmotriti daljnje akcije.

U SAD-u kolektivna tužba protiv Mete zbog njezinih pametnih naočala već dobiva na zamahu (i pokušava privući europske korisnike), a u Uniji je programer Yves Jeanrenaud razvio aplikaciju koja upozorava ljude kada su pametne naočale u blizini i preuzeta je više od 120 tisuća puta od veljače.

U Meti tvrde da su u njihove naočale ugrađene mjere zaštite privatnosti, a ima i timove posvećene njihovom razvoju. Kao primjer izdvajaju LED svjetlo koje se aktivira kada netko zatraži od naočala snimanje fotografije ili videozapisa.

Osim toga, naočale imaju tehnologiju detekcije neovlaštenog pristupa kako bi se spriječilo prekrivanje tog svjetla radi prikrivanja. Također, osim ako korisnici ne odluče podijeliti snimke s Metom, one ostaju na uređaju.

Regulatori i sudovi zaduženi za zaštitu

Usprkos tome, zastupnici Europskog parlamenta traže od Komisije konkretne mjere da bi se osigurala usklađenost Metinih pametnih naočala s pravilima o privatnosti. Europski povjerenik za pravosuđe Michael McGrath uputio ih je na nacionalna tijela za zaštitu podataka i sudove, zadužena za provedbu Opće uredbe o zaštiti podataka (GDPR).

Francuski regulator za privatnost (CNIL) izdao je u svibnju oštro upozorenje o pametnim naočalama, rekavši da predstavljaju značajan rizik od uvođenja i normalizacije nadzora, gotovo nevidljiv i sveprisutan, a on bi mogao dovesti do 'duboke transformacije naših društava'.

Europski odbor regulatora za privatnost (EDPB) naručio je izvješće o društvenoj prihvatljivosti pametnih naočala i ono bi trebalo biti dovršeno tijekom ljeta.

Meta također navodno razmatra uvođenje mogućnosti prepoznavanja lica za svoje pametne naočale. Nedavna istraga otkrila je da je tiho upisala računalni kod za prepoznavanje lica u svoju mobilnu aplikaciju koju vlasnici pametnih naočala koriste za povezivanje uređaja s mobitelima.

Stižu i Samsung, Google, Apple...

Kada je Meta 2021. godine u Europi lansirala prvu verziju svojih pametnih naočala RayBan, proizvod je odmah izazvao zabrinutost irskih i talijanskih regulatora oko toga je li ljudima dovoljno očito to da ih se njima može snimati. Dvije godine kasnije Meta je najavila novu verziju naočala s dodatnim mjerama privatnosti koje preporučuje irski regulator, uključujući veće trepćuće svjetlo koje upozorava ljude na snimanje.

Osim Mete, Samsung i Google nedavno su najavili suradnju na novoj liniji inteligentnih naočala koje će biti lansirane kasnije ove godine, a Apple navodno namjerava do kraja 2027. godine ponuditi svoje pametne naočale.

Rezultati francusko-talijanske tvrtke za naočale EssilorLuxottica, koja je vlasnik brenda RayBan, za prvi kvartal pokazuju da prodaja pametnih naočala eksponencijalno raste u SAD-u, ali je distribucija i dalje spora u regiji EMEA, u koju pripada i Europska unija.

Više od sedam milijuna primjeraka pametnih naočala Meta prodano je diljem svijeta 2025. godine. No osim privatnosti, problem je zaštita okoliša. Uredba Unije o baterijama zahtijeva da svi mobilni uređaji imaju izmjenjive baterije do 2027. godine, što Metine pametne naočale s ugrađenim zaslonom nemaju, piše Politico.