ljetni report

Svima su prazne blagajne, a inspekcija ne da nikome raditi? Ovako izgleda Jadran usred sezone

24.07.2026 u 06:14

Dodajte tportal.hr u omiljene izvore

Visoki nameti, pad prometa i inspekcije koje ne daju nikome raditi. Slika je to turističke sezone u Hrvatskoj ako se pita Udrugu Glas poduzetnika. No, ako se pita ugostitelje, medalja ima dvije strane, a odgovornost je podijeljena između države i njih samih. Što se zaista događa na obali i otocima otkrila nam je predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti HGK, Jelena Tabak

Turistička sezona je u punom jeku. Dok službena tijela navode da su rezultati otprilike na razini lanjskih, strani mediji se dvoume između toga je li ili nije Hrvatska i dalje privlačna turistima. Na terenu, pak, nešto drugačija situacija.

Dražen Oreščanin iz Udruge Glas poduzetnika (UGP) najavio je prosvjede najesen zbog visokih nameta malim poduzetnicima. Istaknuo je da je Ministarstvo financija krajem lipnja uzelo u razmatranje njihove prijedloge, koji se prvenstveno tiču antiinflacijskih mjera, odnosno povećanja nameta ponajprije obrtnicima paušalistima.

No, visoki su i drugi nameti. Predsjednica Udruženja ugostiteljskih djelatnosti Hrvatske gospodarske komore (HGK), ujedno i vlasnica konobe u Splitu, Jelena Tabak, slaže se s time da namete treba smanjiti. Prije svega se to odnosi na PDV.

"U Ministarstvu financija i Vladi smatraju da smanjenjem PDV-a neće doći do smanjenja cijena. Kad bi oni imali garanciju da će se smanjiti cijena, oni bi dali nižu stopu PDV-a. Na tome je ostalo. Tko može dati garanciju da će neki ugostitelj radi toga smanjiti cijenu? Ja prva ne mogu to garantirati za sektor", objašnjava Tabak za tportal.

U teškoj situaciji su naročito kafići i drugi ugostiteljski objekti koji ne poslužuju hranu.

"Kafići i objekti koji nemaju hranu su u jako teškom položaju, jer je PDV 25 posto, odnosno 28 posto kad se spoji s porezom na potrošnju koji ne postoji ni u jednoj drugoj državi, osim u Hrvatskoj. Treba vidjeti od svih davanja koja imamo, koja su uistinu potrebna društvu i gdje idu, a koja su sama pljačka", dodala je.

Više računa veće vrijednosti

Dok iz Ministarstva turizma tvrde da su rezultati, odnosno broj dolazaka, noćenja, ali i potrošnja stranih gostiju i dalje na razini prošle godine, Oreščanin tvrdi da je UGP proveo anketu na obali i otocima, koja sugerira suprotno.

"Napravili smo anketu na otocima i jadranskoj obali, u prvoj polovici srpnja prosječan pad prometa je između 20 i 40 posto, to je velik pad i normalno je da su ljudi nezadovoljni", rekao je Oreščanin.

No, Tabak kaže da se financijsko stanje u sektoru ne može gledati horizontalno. "Osjećamo da imamo malo manje prometa, ali kad pojedinačno pitamo, nekome je isto, nekome je manje, nekome je bolje", ustvrdila je i potkrijepila svoje tvrdnje statistikom za lipanj.

"Na razini Hrvatske je bilo više izdanih računa i veća vrijednost. Na razini Splitsko-dalmatinske županije je bilo 12,53 posto više izdanih računa, a vrijednost je bila 12,44 posto viša. Dakle, povećan je broj prodanih porcija po istoj cijeni, jer smo nastojali biti pristupačni", odgovorila je ujedno i na zahtjeve resornog ministra Tončija Glavine.

Ipak, dodala je da generalno vlada dojam da više nema tolikog opterećenja na ugostitelje u srpnju i kolovozu, kao ranijih godina. Razloga tome je mnogo, od povećane konkurencije koja se bori za više ili manje jednak broj gostiju, pa i do toga da su nekoć vjerni gosti iz raznih razloga odlučili ljetovati negdje drugdje.

Može li se raditi od inspekcija?

Jedna od većih zamjerki usred turističke sezone je i postupanje Državnog inspektorata. Oreščanin je rekao da je zatvorena kultna splitska slastičarnica Hajduk, ali i nekoliko ugostiteljskih objekata u Šibeniku, navodeći da se radilo o prekršajima tipa "neizdavanja računa od osam eura do četiri eura viška u blagajni".

"Od lipnja dobivamo reakcije da je pritisak inspekcija cijelu godinu strašan, ima inspekcija tri puta više nego ikada, traže dlaku u jajetu i kao da žele onemogućiti ljudima da rade. Ugostiteljski sektor na cijelom Jadranu užasno je revoltiran zbog toga", uvjerava Oreščanin.

No, predsjednica Udruženja HGK ističe da Državni inspektorat u proteklih nekoliko godina ne djeluje represivno, već savjetodavno te da ne zatvaraju ugostiteljske objekte, osim ako zaista nemaju osnovu za takvo što.

"Moje iskustvo je da će inspektor u objektu koji je uredan i uredno posluje, ako vidi da ima pogrešaka, pomoći to otkloniti ili napisati neku minimalnu kaznu. Je li netko stradao radi četiri eura ili ima nešto više u pozadini, ne možemo znati ni vi, ni mi. Dođu, upozore i daju vam vrijeme za nešto popraviti. Kontrole rade svake godine, a ako neka posebno snimaju ili prate, imaju razlog za to", istaknula je Tabak.

Različit zakonski tretman

Osjećaj da inspektori nikome ne daju raditi proizlazi iz propisa koji različito tretiraju odgovornost zaposlenika, ali i poslodavaca za propuste u poslovanju u pojedinim sektorima.

"Veći je problem što imamo jako puno loše napisanih pravilnika u smislu da za stvari koje nisu toliko bitne za poslovanje, imate zakonsku osnovu za platiti kaznu", ističe Tabak i navodi da su konobari odgovorni za novac, ali ako nešto nije u redu, odgovara vlasnik objekta.

"Općenito, ako se radi o kaznama koje su prekršajna ili kaznena odgovornost, prema Inspektoratu odgovara samo vlasnik ili direktor društva, a ne ljudi koji su direktno odgovorni za provedbu toga. Ako nekoga u Saboru ili nekom ministarstvu uhvate s krivim putnim nalozima, taj čovjek izađe pred USKOK, policiju i DORH, a ovdje vam svaki put izađe vlasnik objekta i direktor. Pandan toga bi bio da za svaki putni nalog ili ovo što se događa u savezima, jedina i isključiva odgovornost bila na ministarstvu i vladi", pojašnjava ugostiteljica.

Ističe da zakonskim propisima nije dozvoljeno niti direktoru tvrtke, odnosno vlasniku ugostiteljskog objekta koji ne radi za plaću, "uskočiti" u pregaču, ako se zaposlenik ne pojavi na javnom mjestu.

Rad na crno

Upozorava da na obali još uvijek među ugostiteljima ima puno neprijavljenih radnika, odnosno onih koji rade na crno.

"Problem je i u nama jer mi ne prijavljujemo kolege koji nam u biti nisu kolege. Mi imamo neki zakon šutnje, 'omertu' da jedni druge u sektoru ne prijavljujemo. Dok se to ne promijeni, stvari neće ići na bolje", naglasila je.

Kako bilo, radu u ugostiteljstvu i sve što s time ide je "medalja s dvije dobre, mesnate strane". Odgovornost za stanje u kafićima i restoranima na obali je tako na državi, ali i na samim ugostiteljima.

"Ako može manje nameta, dapače, ali s druge strane poduzetnici moraju raditi kako treba", zaključila je Jelena Tabak iz HGK.