Razgovor s ChatGPT-om o prekidu veze, traženje savjeta prije donošenja važne odluke ili podrške za ublažavanje anksioznosti postalo je sve češća praksa, posebno među mladima.

Nešto što se prije samo nekoliko godina činilo kao tehnološka zanimljivost sada se učvršćuje kao jedna od glavnih upotreba generativne umjetne inteligencije.

Podaci podupiru ovaj trend.

Prema izvješću Harvard Business Reviewa, najčešća upotreba generativne umjetne inteligencije je emocionalna podrška ili druženje, ispred upravljanja osobnim životom, traženja smisla ili usvajanja zdravih navika.

Još je studija Línea Directa iz 2025. godine otkrila kako devet od deset mladih Španjolaca u dobi od 16 do 19 godina koristi tehnologiju za traženje zdravstvenih informacija te kako se 24,8 posto Španjolaca okrenulo digitalnoj samodijagnostici kao svojoj prvoj opciji.

U Meksiku, ovaj fenomen također dobiva na značaju. Prema šestom izdanju izvješća AXA Mind Health Report, 71 posto stanovništva kaže kako koristi alate umjetne inteligencije u svrhu traženja podrške vezane uz svoje mentalno zdravlje. Ovaj procvat podudara se s kontekstom obilježenim pogoršanjem mentalnog zdravlja.

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) procjenjuje kako više od milijardu ljudi diljem svijeta živi s nekom vrstom poremećaja ili problema koji utječe na njihovo psihičko blagostanje. Međutim, rastuće oslanjanje na alate umjetne inteligencije također je izazvalo zabrinutost.

Istraga koju je objavio Guardian upozorila je kako pojedini sustavi umjetne inteligencije integrirani u tražilice nude netočne zdravstvene informacije ili dekontekstualizirani sadržaj koji se korisnicima predstavlja kao pouzdan. Zbog utjecaja koji ove tehnologije mogu imati na živote ljudi, Europska unija uvrstila je sustave umjetne inteligencije primijenjene na zdravlje među područja koja podliježu najstrožim zahtjevima u Zakonu o umjetnoj inteligenciji.

Zašto sve više ljudi govori ChatGPT-u o svojim problemima?

Čini se kako time zadovoljavaju vrlo specifične emocionalne potrebe, naročito prije donošenja važnih odluka, poput onih povezanih s sukobima u vezama ili prekidima. Umjetna inteligencija je također stalno dostupna, daje trenutne odgovore, često uz stalnu potvrdu korisnikovih stavova i ideja. Uz to, obično nije sklona osuđivanju.

Koristi je se i kao alat za sastavljanje poruka, asertivniju komunikaciju ili pripremu za teške razgovore. Koristan resurs, posebno za ljude koji ne žele iznijeti svoje probleme pred drugima, imaju probleme s organizacijom vremena, postavljanjem prioriteta...

Ipak, takav oblik pomoći je površan jer ne otklanja uzrok problema. Stoga je dobar kao prvi korak, ali ne i kao zamjena za terapiju. Štoviše, sklonost umjetne inteligencije prema slaganju s korisnikom i popuštanju njegovim zahtjevima može biti štetna. U najmanju ruku možete završiti s vrlo iskrivljenom slikom o tome kako svijet izgleda i funkcionira.

Dinamika ove vrste mogla bi pojačati sebično ponašanje ili pojačati određene narcisoidne osobine. Ponudit će trenutno olakšanje, ali ne mora nužno potaknuti duboku promjenu koja je moguće potrebna. Za to je potreban terapijski odnos s drugom živom osobom, što umjetna inteligencija ne može replicirati, piše Euro News.