Ideja da je jednim pregledom moguće dobiti detaljan uvid u stanje velikog dijela tijela zvuči privlačno. Osobito danas, kada se sve više govori o važnosti prevencije i ranog otkrivanja bolesti. Upravo zato MR cijelog tijela, poznat i kao 'whole-body MRI' ili WB-MRI, privlači sve više pozornosti pacijenata.

Riječ je o naprednoj slikovnoj metodi kojom se tijekom jednog snimanja prikazuje područje od tjemena do natkoljenica. Pregled obuhvaća kralježnicu, zdjelicu, organe prsnog koša, trbuha i zdjelice, te prikazuje koštanu srž, limfne čvorove i meka tkiva.

No već na početku treba razjasniti jednu od najčešćih zabluda.

'MR cijelog tijela nije univerzalna pretraga za sve niti pregled kojim se može otkriti svaka bolest. Najveću vrijednost ima kada postoji jasno definirano kliničko pitanje', objašnjava dr. sc. Kristina Klarić, specijalistica radiologije iz Croatia Poliklinike.

Najveća vrijednost u prikazu koštane srži

Posebna prednost MR-a cijelog tijela jest detaljan prikaz koštane srži, kralježnice, zdjelice i dugih kostiju. Upravo zbog toga metoda ima važnu ulogu u obradi bolesnika kod kojih postoji sumnja na multipli mijelom ili širenje zloćudne bolesti u kosti.

Multipli mijelom zloćudna je bolest plazma-stanica koja često zahvaća koštanu srž i kosti. Kod takvih bolesnika MR cijelog tijela može prikazati pojedinačne lezije, ali i difuzno zahvaćanje koštane srži koje drugim slikovnim metodama ponekad nije odmah vidljivo.

Prema službenim podacima Registra za rak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj je 2023. godine s dijagnozom multiplog mijeloma živjelo 1615 osoba.

'Kod multiplog mijeloma MR cijelog tijela s difuzijskim sekvencama može pokazati promjene koštane srži osjetljivije i ranije od nekih drugih metoda. Zato se danas smatra jednom od ključnih metoda u dijagnostici i praćenju ove bolesti', ističe doktorica Klarić.

Pregled se preporučuje i kod osoba sa zloćudnim bolestima koje imaju sklonost širenju u kosti, primjerice kod dijela bolesnika s karcinomom prostate ili dojke.

Tumorsko tkivo može zamijeniti normalnu koštanu srž i prije nego što nastanu jasno vidljive promjene same kosti. MR tada može prikazati žarišta u kralježnici, zdjelici, rebrima, prsnoj kosti i dugim kostima, ali i moguće komplikacije poput kompresije kralježaka, patološkog prijeloma ili širenja bolesti prema spinalnom kanalu.

Kada je bolji izbor od PET/CT-a?

Iako se MR cijelog tijela i PET/CT često spominju u sličnom kontekstu, riječ je o različitim pretragama koje ne odgovaraju nužno na ista pitanja.

PET/CT prikazuje nakupljanje radiofarmaka, obilježene tvari koja se u nekim tumorima nakuplja intenzivnije nego u zdravom tkivu. Zbog toga je posebno vrijedan kada za određenu bolest postoji pouzdan radiofarmak i kada liječnike zanima metabolička aktivnost promjene.

MR cijelog tijela, s druge strane, izravno prikazuje anatomiju i strukturu koštane srži, kostiju, mekih tkiva, limfnih čvorova i pojedinih organa. Pritom ne koristi ionizirajuće zračenje i ne ovisi o tome nakuplja li određeni tumor radiofarmak.

'MR cijelog tijela posebno je koristan kada je glavno pitanje zahvaćenost koštane srži. To se najviše odnosi na multipli mijelom, difuzno ili multifokalno zahvaćanje koštane srži te sumnju na koštane metastaze', pojašnjava doktorica.

MR je važan i kada treba procijeniti posljedice bolesti na kralježnicu i okolne strukture, primjerice postoji li pritisak na leđnu moždinu ili živčane korijenove.

Budući da nema ionizirajućeg zračenja, metoda može imati prednost i kod pacijenata kojima je potrebno ponavljano snimanje tijekom praćenja odgovora na liječenje ili dugotrajnog nadzora bolesti. Time se izbjegava kumulativna doza zračenja kojoj bi pacijent bio izložen kod većeg broja CT ili PET/CT pregleda.

Što sve pregled može pokazati?

MR cijelog tijela može otkriti pojedinačna ili višestruka žarišta u kostima, difuzne promjene koštane srži, promjene na kralješcima i zdjelici, patološke prijelome i različite tvorbe u organima i mekim tkivima te patološki promijenjene limfne čvorove.

Međutim, pregled cijelog tijela daje širi prikaz, pa je za preciznu procjenu pojedinog organa često potrebna dodatna ciljana pretraga.

Upravo se zato na nalazu ponekad prikažu promjene koje nisu povezane s razlogom zbog kojeg je pacijent došao na pregled. To mogu biti degenerativne promjene kralježnice, hernije diskova, artroza, dobroćudni hemangiomi kralježaka, ciste u jetri ili bubrezima, miomi maternice, ciste jajnika ili čvorovi štitnjače.

Većina takvih slučajnih nalaza nije opasna, no neke je potrebno dodatno provjeriti ultrazvukom, ciljanim MR-om, CT-om, laboratorijskom obradom ili drugim dijagnostičkim postupkom.

'Nejasan nalaz ne znači automatski zloćudnu bolest. Potrebno ga je tumačiti u kontekstu dobi pacijenta, simptoma, ranijih bolesti, obiteljske anamneze, laboratorijskih nalaza i drugih pretraga', naglašava doktorica Klarić.

Nije zamjena za mamografiju, kolonoskopiju ni sistematski pregled

Jedno od najvažnijih pitanja jest može li MR cijelog tijela zamijeniti klasični sistematski pregled. Odgovor je jasan - ne može.

Sistematski pregled ne sastoji se samo od slikovne dijagnostike. Uključuje razgovor o simptomima, obiteljskoj anamnezi, lijekovima i životnim navikama, klinički pregled, mjerenje krvnog tlaka, laboratorijske nalaze te procjenu kardiovaskularnog, metaboličkog i onkološkog rizika.

MR cijelog tijela također nije optimalan za otkrivanje svih vrsta ranih tumora. Mali plućni čvorići bolje se prikazuju CT-om, polipi debelog crijeva kolonoskopijom, promjene dojke mamografijom, ultrazvukom ili ciljanim MR-om dojki, a promjene vrata maternice ginekološkim pregledom, Papa-testom i HPV testiranjem.

Ne može zamijeniti ni dermatološki pregled kože, laboratorijsku obradu, PSA testiranje niti ciljanu kardiološku dijagnostiku.

'MR cijelog tijela treba promatrati kao nadopunu, a ne zamjenu za klinički pregled, sistematski pregled i dokazano učinkovite preventivne programe', kaže doktorica.

To znači da bi se pacijenti i dalje trebali odazivati na nacionalne programe ranog otkrivanja raka dojke, debelog crijeva, vrata maternice, pluća i prostate, ovisno o dobi, spolu i osobnim čimbenicima rizika.

Što je sa zdravim osobama bez simptoma?

Kod zdravih osoba koje nemaju simptome ni poznat povećani genetski ili onkološki rizik odluku o pregledu treba donijeti promišljeno.

Prednost MR-a cijelog tijela jest pregled velikog dijela tijela bez zračenja. No zasad nema dovoljno dokaza da njegovo rutinsko provođenje u cijeloj zdravoj populaciji smanjuje smrtnost od raka ili poboljšava dugoročno preživljenje.

Pregledi dosadašnjih istraživanja pokazuju da se zloćudna bolest pronađe kod približno jedan do dva posto pregledanih osoba bez simptoma. Slučajni nalazi znatno su češći, a dodatna obrada preporučuje se otprilike trećini pregledanih. Većina tih promjena na kraju se pokaže dobroćudnom.

Takvi nalazi mogu dovesti do dodatnih kontrola, biopsija, troškova i psihološkog opterećenja, iako osoba možda nema ozbiljnu bolest.

Zato je prije pregleda važno razumjeti da nalaz može biti uredan, ali i nejasan, lažno pozitivan ili lažno negativan. Drugim riječima, uredan MR cijelog tijela ne može jamčiti da u organizmu ne postoji nijedna bolest.

Drugačija je situacija kod osoba s dokazano vrlo visokim nasljednim rizikom, primjerice s Li-Fraumeni sindromom i drugim nasljednim TP53-povezanim tumorskim sindromima. Kod njih se pregled može provoditi kao dio strukturiranog godišnjeg programa praćenja, uz ostale pretrage koje odrede onkolog i klinički genetičar.

Kako pregled izgleda?

Pregled je bezbolan i traje oko 60 minuta. Pacijent leži na stolu MR uređaja i tijekom snimanja treba ostati što mirniji. Uređaj proizvodi glasne ritmične zvukove, zbog čega pacijent dobiva slušalice ili čepiće za uši.

Tijekom cijelog pregleda pod nadzorom je radiološkog tima i može komunicirati s osobljem.

Posebna priprema uglavnom nije potrebna. Prije ulaska u prostoriju potrebno je ukloniti nakit, sat, kartice, mobitel i odjeću s metalnim dijelovima. Pacijent također ispunjava sigurnosni upitnik o implantatima, ranijim operacijama i mogućim metalnim stranim tijelima.

U Croatia Poliklinici pregled se izvodi bez primjene intravenskog kontrasta, što znači da nije potrebno postavljati venski put niti primjenjivati gadolinijsko kontrastno sredstvo. Ako se uoči promjena koju nije moguće dovoljno precizno odrediti, radiolog može preporučiti dodatnu ciljanu pretragu, po potrebi i uz primjenu kontrasta.

Poseban oprez potreban je kod osoba s elektrostimulatorom srca, ugrađenim defibrilatorom, kohlearnim implantatom, neurostimulatorom, inzulinskom pumpom ili drugim implantatima. Mnogi suvremeni uređaji kompatibilni su s MR-om, ali to je prije pregleda potrebno potvrditi odgovarajućom medicinskom dokumentacijom.

Najvažnije je postaviti pravo pitanje

Osoba koja ima konkretne simptome, primjerice neobjašnjiv gubitak kilograma, krvarenje, novonastalu snažnu bol, neurološki ispad, povišene tumorske biljege ili već poznat sumnjiv nalaz - ne bi trebala samostalno odabrati MR cijelog tijela kao opći pregled.

U takvoj situaciji potrebno je najprije razgovarati s liječnikom koji će, ovisno o simptomima, preporučiti najprimjereniju ciljanu dijagnostičku obradu.

MR cijelog tijela vrijedna je metoda, osobito kod bolesti koštane srži, multiplog mijeloma, sumnje na koštane metastaze i praćenja određenih onkoloških bolesnika. Njegova najveća snaga nije u obećanju da će otkriti baš sve, nego u tome da na jasno postavljeno medicinsko pitanje može dati vrlo vrijedan i opsežan odgovor.