Fosil zmije nazvane tametara mirim, koja je živjela prije između 75 i 85 milijuna godina tijekom razdoblja krede, dugačak je oko 42 centimetra. Zmija je nastanjivala bujan ekosustav pored životinja poput ogromnih dinosaura, krokodila i ptica.

Premda fosil nije sačuvao cijelu anatomiju tametare, dio lubanje zmije je toliko dobro očuvan da je istraživačima omogućio da rekonstruiraju anatomiju zmijskog mozga. Njegov oblik i mikrostruktura kostiju je pokazala da je ova vrsta bila fosorijalna, odnosno da je prvenstveno živjela ispod zemlje.

Zmije su evoluirale od guštera, a vjeruje se da su se prvi put pojavile prije oko 170 milijuna godina tijekom razdoblja jure. Međutim, nema dobro sačuvanih zmijskih fosila iz jure, a pronađeno je svega nekoliko iz potonjeg razdoblja krede, konačnog poglavlja u dobu dinosaura.

'Zmije predstavljaju jednu od najekstremnijih građa tijela svih kralježnjaka. Razumijevanje porijekla ove neobične, a veoma raznolike skupine i dalje je jedno od najvećih misterija u evoluciji kralježnjaka', kazao je Tiago Simoes, profesor evolucijske biologije na sveučilištu Princeton u New Jerseyju te glavni autor istraživanja objavljenog ovog tjedna u časopisu Nature.

Simoes je rekao da je otprilike 60 posto lubanje i 70 posto kralježnice očuvano u fosilu pronađenom u brazilskoj saveznoj državi sao Paulo. Naglasivši da je u sličnom stanju očuvano tek četiri vrste zmija iz razdoblja krede, Simoes je rekao da 'nam (fosil) govori nešto što nismo mogli doznati iz fosila: ranu revoluciju njihovog središnjeg živčanog sustava'.

Premda su sve postojeće zmije bez udova, fosili pokazuju da su rane zmije zadržale stražnje noge. Premda taj dio fosila nije očuvan, Simoes je kazao da je zmija gotovo sigurno imala stražnje udove. Tametara nema izravnih potomaka koji su i danas živi, pojasnio je Simoes.