Države članice Europske unije usvojile su privremeni režim koji će komunikacijskim platformama do travnja 2028. omogućiti dobrovoljno otkrivanje sadržaja povezanog sa seksualnim zlostavljanjem djece. Aplikacije koje koriste end-to-end enkripciju, poput WhatsAppa i Signala, izuzete su iz novih pravila
Odluka je donesena nakon višemjesečnih političkih prijepora o tome može li se takav sadržaj učinkovito otkrivati bez ugrožavanja privatnosti svih korisnika. Kritičari to nazivaju 'kontrolom chata' i upozoravaju da bi skeniranje privatnih komunikacija moglo stvoriti opasan presedan za masovni nadzor.
Veleposlanici država članica u srijedu su odobrili pisani postupak za donošenje uredbe, a njezino je usvajanje potvrđeno u četvrtak 23. srpnja. Za uredbu je glasalo 25 država, jedna je bila protiv, a jedna suzdržana, piše Euronews.
Privremenom uredbom uvodi se iznimka od pojedinih odredbi europske Direktive o privatnosti i elektroničkim komunikacijama, kojima se štiti povjerljivost komunikacija. Pružateljima usluga tako se omogućuje dobrovoljna uporaba tehnologija za otkrivanje i uklanjanje materijala koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece te prijavljivanje sumnjivih slučajeva nadležnim tijelima.
Prethodni režim, uveden 2021. godine i produljen 2024., istekao je 3. travnja ove godine. Nova će se pravila primjenjivati do 3. travnja 2028., dok institucije EU-a pokušavaju postići dogovor o trajnom zakonskom okviru. Za razliku od privremene uredbe, koja omogućuje dobrovoljne mjere, trajno rješenje trebalo bi uvesti obvezujuća pravila za internetske platforme i komunikacijske servise.
Enkripcija izuzeta u posljednji trenutak
Države članice prihvatile su tekst koji je Europski parlament izglasao ranije u srpnju, uključujući amandman kojim su iz uredbe izuzete usluge za razmjenu poruka zaštićene enkripcijom s kraja na kraj.
Takvu zaštitu primjenjuju, među ostalima, WhatsApp, Signal i Telegram. Ona osigurava da sadržaj poruke mogu pročitati samo pošiljatelj i primatelj, a ne i operater komunikacijske platforme.
Europski parlament amandman je prihvatio na prijedlog zastupnika lijevog centra. Zagovornici snažnije zaštite privatnosti nadali su se da će promjena potaknuti države članice da odbiju cijeli tekst, no Europska komisija prošlog je tjedna dala pozitivno mišljenje o parlamentarnim izmjenama. Države su ga zato prihvatile bez dodatnih pregovora sa zastupnicima.
Uredba izričito navodi da se njezine odredbe ne smiju tumačiti kao zabrana ili slabljenje enkripcije s kraja na kraj. U dokumentu se upozorava da bi svako slabljenje enkripcije mogle zloupotrijebiti zlonamjerne treće strane.
'Jasna većina željela je ograničiti opseg pravila na već poznate materijale koji prikazuju seksualno zlostavljanje djece i uvesti ciljane mjere', rekla je nakon glasanja njemačka eurozastupnica Birgit Sippel iz kluba Socijalista i demokrata, koja je u Parlamentu bila zadužena za taj prijedlog.
'Međutim, zbog proceduralnih ograničenja prema kojima je za prihvaćanje amandmana bila potrebna kvalificirana većina, uspjeli smo istaknuti samo ključnu važnost zaštite end-to-end enkripcije', dodala je Sippel.
Dio zastupnika i dalje protiv
Izuzimanje šifriranih komunikacija nije ublažilo protivljenje dijela eurozastupnika. Za potpuno odbacivanje produljenja privremenog režima glasovalo je 276 zastupnika, među kojima su bili zastupnici Zelenih, krajnje ljevice i krajnje desnice. Podjele su se pojavile i unutar drugih političkih skupina. Većina zastupnika Socijalista i demokrata podržala je produljenje, ali Sippel je bila među 20 članova te skupine koji su glasovali protiv.
'Svako skeniranje sadržaja privatnih komunikacija mora biti ograničeno na konkretne osumnjičenike', rekao je talijanski zastupnik Zelenih Ignazio Marino.
Protivnici uredbe smatraju da se zaštita djece ne smije provoditi kršenjem prava građana na privatnost i tajnost komunikacija. Upozoravaju i da bi propisi koji omogućuju široko skeniranje poruka mogli pasti pred Sudom Europske unije. 'Nijednom djetetu ne pomaže zakon koji će Sud Europske unije poništiti', poručio je Marino.
Pregovori o trajnoj europskoj uredbi za sprečavanje i suzbijanje seksualnog zlostavljanja djece na internetu i dalje traju. Sporno pitanje ostaje smiju li platforme biti obvezane na otkrivanje takvih sadržaja i u privatnim, enkriptiranim komunikacijama te može li se to tehnički izvesti bez slabljenja sigurnosti svih korisnika.