Kažu da u vezi postoje dvije teme oko kojih se partneri najčešće svađaju – odgoj djece i novac.

No svađa rijetko počinje zbog samog novca.

Jedan partner kupi nešto bez dogovora. Drugi prešuti dug. Treći mjesec zaredom netko plaća većinu zajedničkih troškova. Naizgled se radi o računima, karticama ili kupnji novog mobitela.

U stvarnosti, riječ je o povjerenju.

To potvrđuje i najnovije istraživanje Addiko banke. Iako gotovo dvije trećine ispitanika smatra da su financijski kompatibilni sa svojim partnerom, čak 26,7 posto priznaje da ima novac ili imovinu za koju partner ne zna. Istodobno, raste broj onih koji skrivaju vlastitu potrošnju (22,2 posto), ali i broj parova koji se često sukobljavaju upravo zbog financija (27,8 posto).

Drugim riječima, parovi sve više razgovaraju o zajedničkom životu, ali neke od najvažnijih financijskih tema i dalje ostavljaju po strani.

Novac nije problem. Ono što krijemo jest.

Psihologinja Gabrijela Ištuk kaže kako mnogi partneri vjeruju da su razgovori o novcu neugodni zato što se radi o brojkama.

U stvarnosti je, kaže, riječ o emocijama.

'Ono što naizgled djeluje kao svađa oko kupnje namještaja ili prekoračenog budžeta za ljetovanje često skriva nešto sasvim drugo – osjećaj nepoštovanja, narušeno povjerenje, manjak sigurnosti ili osjećaj da partner nešto skriva.'

Zato skriveni račun, tajni fond ili prešućena kupnja nisu problem zbog svog iznosa, nego zbog poruke koju šalju drugoj osobi.

'Kada znamo da tajnovitost narušava povjerenje i povećava sukobe, lakše ćemo se pokrenuti i izaći iz začaranog kruga nepovjerenja', smatra Ištuk.

Prvi razgovor: Koliko zapravo zarađujemo?

Romantične veze često počinju spontano.

Zajednički život ne bi trebao.

Prije nego što zajedno potpišu ugovor za stan, podignu kredit ili počnu planirati obitelj, partneri bi trebali znati osnovne informacije o financijskoj situaciji onog drugog.

Ne zato da bi se međusobno procjenjivali.

Nego zato da bi mogli zajedno planirati.

To ne znači da partner mora znati svaku pojedinost ili imati uvid u svaki račun, ali znači da bi obje strane trebale znati s kakvim prihodima raspolažu i kakve financijske obveze nose u zajednički život.

Drugi razgovor: Dugovi nisu sramota. Njihovo skrivanje jest.

Možda najteži razgovor nije o plaći.

Nego o dugovima.

Kredit, minus na računu ili dug po kartici ne određuju vrijednost osobe.

Ali njihovo prešućivanje može ozbiljno narušiti odnos.

Gabrijela upozorava da upravo izbjegavanje 'škakljivih pitanja', poput postojećih dugovanja ili financijskih obveza, dugoročno stvara više problema nego sama financijska situacija.

'Otvorena komunikacija, transparentnost i zajedničko donošenje odluka jedan su od najvažnijih prediktora zadovoljstva upravljanjem novcem, ali i zadovoljstva partnerskim odnosom', ističe.

Treći razgovor: Tko što plaća?

Jednakost ne znači uvijek pola-pola.

Nekim će parovima odgovarati zajednički račun.

Drugima odvojene financije.

Treći će troškove dijeliti razmjerno prihodima.

Ne postoji univerzalna formula.

Postoji samo dogovor.

'Razgovor o raspodjeli troškova može biti izazovan, ali kada znate na čemu ste i što možete očekivati od druge strane, smanjuje se stres, ali i mogućnost nesporazuma i međusobnog optuživanja', kaže Ištuk.

Dodaje kako partneri mogu unaprijed dogovoriti i jednostavna pravila – primjerice, koliki iznos mogu potrošiti bez međusobnog savjetovanja ili koje troškove uvijek planiraju zajedno.

Takvi dogovori ne ograničavaju slobodu.

Oni stvaraju sigurnost.

Četvrti razgovor: Što nama zapravo znači novac?

Ovo je pitanje koje si većina parova nikada ne postavi.

A možda je najvažnije.

Nekome novac predstavlja sigurnost.

Drugome slobodu.

Trećemu uspjeh.

Netko štedi svaki euro.

Netko vjeruje da novac treba trošiti dok ga ima.

Ni jedno ni drugo nije pogrešno.

Problem nastaje kada partneri pretpostavljaju da druga osoba razmišlja jednako.

'Istraživanja pokazuju da je zadovoljstvo partnerskim odnosom više povezano sa zajedničkim ciljevima i vrijednostima koje novac predstavlja nego sa samom visinom prihoda ili time tko više zarađuje', objašnjava psihologinja.

Zato razgovor ne bi trebao početi pitanjem 'Koliko imamo?', nego pitanjem 'Što želimo zajedno ostvariti?'.

Peti razgovor: Kakvu financijsku priču želimo ostaviti svojoj djeci?

Djeca možda ne znaju koliko iznosi rata kredita.

Ali vrlo dobro vide kako roditelji razgovaraju o novcu.

Ili kako ga izbjegavaju.

Ištuk podsjeća da djeca financijske navike prije svega usvajaju promatrajući roditelje.

Ako vide otvoren razgovor, lakše će razviti zdrav odnos prema novcu.

Ako novac postane tema o kojoj se šuti ili svađa, vrlo će vjerojatno iste obrasce prenijeti u vlastite odnose.

'Više vrijedi pokazati djetetu kako se štedi nego mu samo govoriti da treba štedjeti', kaže psihologinja.

Ljubav ne mjeri stanje na računu

Na kraju, većina parova neće se razići zbog jednog računa ili jedne impulzivne kupnje.

Problemi nastaju kada partneri mjesecima ili godinama izbjegavaju razgovore koji su trebali biti vođeni mnogo ranije.

Zato novac ne bi trebao biti tema o kojoj razgovaramo tek kada nastane problem.

Trebao bi biti tema o kojoj razgovaramo onda kada je sve u redu.

Jer upravo tada gradimo povjerenje koje će nam trebati kada život postane kompliciraniji.

Možda zato najvažnije pitanje koje partner može postaviti nije:

'Koliko zarađuješ?'

Nego:

'Kako želiš da zajedno živimo?'

Upravo zato Addiko banka kroz inicijativu Glasno o novcu želi potaknuti građane da financije prestanu biti tabu tema i postanu dio svakodnevnih razgovora. Jer otvoren razgovor o novcu nije znak nepovjerenja – nego jedan od temelja zdravog partnerskog odnosa.