EKSTREMI I REKORDI

2010. najtoplija ikad, na sjeveru rekordno hladno!?

  • Autor: NJD
  • Zadnja izmjena 21.01.2011 14:53
  • Objavljeno 21.01.2011 u 11:30
Tportal

Tportal

Izvor: tportal.hr / Autor: Tportal

Protekla je godina bila najtoplija od početka mjerenja 1850, iako se mnogima koji se posljednja dva mjeseca smrzavaju u sjevernim krajevima Europe sigurno ne čini da je tako

Prema podacima Svjetske meteorološke organizacije (WMO), 2010. je bila za 0,53 ºC toplija od prosjeka cijelog razdoblja od 1961. do 1990, koje se obično koristi kao ogledni uzorak.

Štoviše, svih deset najtoplijih godina od početka mjerenja zabilježeno je od 1998. do danas.

Ove rezultate, prikupljene u meteorološkim postajama, te oceanskim i satelitskim mjerenjima, potvrdile su dvije američke i dvije britanske organizacije, među kojima i NASA.

WMO ističe da je u 2010. zabilježen još jedan rekord koji potvrđuje da se trend globalnog zagrijavanja nastavlja – razine ledenog prekrivača na Arktiku bile su najniže od početka satelitskih snimanja.

Porast temperatura najviše je došao do izražaja u Africi, južnoj i zapadnoj Aziji te na krajnjem sjeveru Amerike i Grenlanda.

Znanstvenici su još na početku godine najavljivali da bi 2010. mogla biti rekordno topla osobito zato što je počela pod utjecajem fenomena El Nino koji karakteriziraju povišene temperature voda istočnog Pacifika što se prenose u atmosferu. Međutim, kada je El Nino sredinom godine okrenuo u suprotnu La Ninu, mnogi su posumnjali da će raniji rekord iz 1998. biti oboren.

Zahvaljujući utjecaju La Nine u nekim dijelovima svijeta poput Velike Britanije i Grenlanda zabilježen je najhladniji prosinac u posljednjih 100 godina, no cjelogodišnji prosjek na kraju je ipak probio gornju granicu.

WMO

WMO

Izvor: Screenshot / Autor: WMO

Proteklu godinu obilježili su i brojni meteorološki ekstremi, među kojima i val vrućina u Rusiji, monsunske poplave u Pakistanu te najveća suša od pamtivijeka u Amazoniji.

Meteorološke organizacije predviđaju da će 2011. u prosjeku biti nešto hladnija od 2010. zbog dominacije La Nine.

No iako izmjene El Nina i La Nine uzrokuju promjene globalne temperature od oko 0,5 ºC, podaci i dalje potvrđuju trend postupnog i postojanog zatopljenja koje znanstvenici pripisuju povećanju koncentracija stakleničkih plinova stvorenih ljudskim aktivnostima.

Utjecaj struja na temperature mogao bi biti dramatičan

Jedno novo istraživanje pokazalo je da su neuobičajene hladnoće zabilježene u Velikoj Britaniji osim La Nine mogle izazvati i velike promjene u morskim strujama i vjetrovima.

Naime, umjesto uobičajenih zapadnih vjetrova zagrijanih atlantskim površinskim morskim strujama, na vrijeme velikog dijela Europe ove su zime utjecali hladni sjeverni vjetrovi s Arktika.

No znanstvenici već godinama vjeruju da na znatno dulja hladna razdoblja utječu promjene u cirkulaciji toplih atlantskih morskih struja. Novo istraživanje provedeno na Sveučilištu Cardiff, u kojem su sudjelovali američki i britanski znanstvenici, pokazalo je da su ove promjene u oceanskoj cirkulaciji možda veće nego što se dosad mislilo.

Rezultati predstavljeni u novom broju časopisa Science otkrivaju da se po završetku posljednjeg ledenog doba prije 10 do 20 tisuća godina formacija duboke vode u sjeveroistočnom Atlantiku naizmjence pokretala i zaustavljala, što je uzrokovalo zagrijavanje i hlađenje klime kroz više stoljeća.

Cirkulacija svjetskog oceana pomaže u regulaciji globalne klime. Jedan od procesa u kojima se to zbiva je prenošenje topline kroz brojne morske struje, koje zajedno oblikuju 'veliki oceanski transporter'.

Ključ njegova djelovanja je propadanje hladne vode na sjeveroistoku Atlantika. Ono potiče dotok toplih tropskih voda prema sjeveru koje nastoje nadomjestiti potonule. Ta cirkulacija zagrijava Europu, a veliko smanjenje stope nastajanja dubokih voda može izazvati pad temperatura i do 10 ºC.

Nova istraživanja pokazuju da u vodama Atlantskog oceana u samo nekoliko desetljeća može doći do vrlo velikih promjena u cirkulaciji.

'Iako je cirkulacija današnjeg oceana vjerojatno mnogo stabilnija nego što je bila na kraju posljednjeg ledenog doba, a time i vjerojatnost dramatičnih promjena mnogo manja, važno je nastaviti s razvojem našeg razumijevanja klimatskog sustava i njegovih reakcija na vanjske poticaje', istaknuo je voditelj istraživanja dr. David Thornalley iz School of Earth and Ocean Sciences u Cardiffu.

 

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi