'Upoznala sam Andyja Warhola u Washingtonu, u Bijeloj kući. Trčao je iz jedne sobe u drugu jer se navodno bojao da ću ga zamoliti za ples. Bio je vrlo sramežljiv', prisjeća se uz osmijeh Farah Pahlavi, 80-godišnja udovica posljednjeg iranskog šaha.

Iako već desetljećima živi u egzilu, sjećanja na zlatno doba Irana još su živa. BBC donosi dio razgovora o novoj knjizi 'Iran Modern: The Empress of Art', u kojem ona otkriva nevjerojatnu priču o tome kako je nastala kolekcija od oko 150 modernih zapadnjačkih umjetnina, kupljenih novcem od nafte 70-ih godina, a koja se danas čuva u trezorima Teheranskog muzeja suvremene umjetnosti (TMoCA).

Warhol u Teheranu

Američki pop-art umjetnik možda je bio sramežljiv u Washingtonu, ali nije odbio poziv da dođe u Teheran 1976. godine. Odsjeo je u hotelu Intercontinental, uživao u kavijaru posluženom u sobu i snimio polaroidnu fotografiju Farah u palači Niavaran, a ona je poslužila kao predložak za seriju portreta.

'Sjeverni Teheran podsjetio me na Beverly Hills', prisjetio se tada jedan od članova Warholove pratnje. Godinu kasnije Warhol je napravio i portret njezina supruga, šaha Mohamada Reze Pahlavija. No samo 365 dana poslije dinastija je srušena. Šah i Farah pobjegli su u Egipat, ostavljajući iza sebe neprocjenjivo blago.

Kolekcija vrijedna 3 milijarde dolara

Danas se u podrumima teheranskog muzeja, koji je Farah svečano otvorila na svoj rođendan 1977. godine uz prisutnost Nelsona Rockefellera, kriju djela Francisa Bacona, Alberta Giacomettija, Renéa Magrittea, Pabla Picassa, Jacksona Pollocka i Marka Rothka. Procjenjuje se da zbirka vrijedi vrtoglave tri milijarde dolara.

Na pitanje je li bila u iskušenju da ponese nešto sa sobom kada je bježala, Farah odlučno odgovara: 'Ono što sam kupila bilo je za Iran, ne za mene osobno da iznesem iz države.' Jedina uspomena koju ima je četka za kosu koja je nekoć pripadala Warholu, a kupila ju je na aukciji nakon odlaska iz Irana.

Od nafte do Picassa

Ideja o muzeju nastala je kasnih 60-ih, a Farah je shvatila da bi vraćanje drevnih iranskih artefakata rasutih po svijetu bilo preskupo. S druge strane, moderna zapadnjačka umjetnost bila je dostupnija. Uz blagoslov supruga i budžet Nacionalne iranske naftne kompanije, krenula je u šoping.

'Šah je bio zauzet drugim važnim stvarima i nije ga previše zanimala strana moderna umjetnost, ali uvijek mi je pomagao ako sam trebala budžet', rekla je Farah. Tako je, primjerice, kupljen Pollockov 'Mural on Indian Red Ground', u akcijskoj kući Christie's 2010. godine procijenjen na 250 milijuna dolara.

Slike preživjele revoluciju

Čudesno, većina kolekcije preživjela je Islamsku revoluciju. Iako je jedan od Warholovih portreta Farah navodno uništen nožem, a De Kooningova slika 'Woman III' razmijenjena 1990. godine za perzijske minijature u filmskoj razmjeni na bečkom aerodromu, ostatak je i dalje netaknut.

Neka pak djela, poput Renoirova akta, ne mogu biti izložena u današnjem Iranu zbog strogih zakona o čednosti. Ipak, Farah ne žali.

'Nisam tužna. Nakon revolucije bila sam jako zabrinuta za te slike, ali srećom, sve su još tamo. Sretna sam što ljudi mogu vidjeti što imaju jer te slike pripadaju Iranu. Sjeme koje posadite s ljubavlju i vjerom nikada ne umire', zaključuje.