Tijekom posljednjih 30 godina u Sjedinjenim Državama broj mlađih pacijenata kojima je dijagnosticiran rak naglo raste, osobito kod osam vrsta tumora, među kojima su rak štitnjače, debelog crijeva, gušterače i multipli mijelom. No uz porast dijagnoza sve se glasnije postavlja pitanje trebaju li se svi ti tumori uopće liječiti.

Američko udruženje za istraživanje raka upozorava da se radi o jednom od najbržih trendova u modernoj medicini, ali istovremeno dio stručnjaka napominje da bi mnogi od tih tumora, da nisu otkriveni, možda nikada ne bi zahtijevali terapiju.

Nije svaki rak smrtonosan

Dio onkologa upozorava da nije svaki rak smrtonosan te da određeni tumori mogu nestati sami ili nikada ne uzrokovati simptome. Poznato je da mnogi ljudi umru s tumorom, a da nikada nisu znali da su ga imali.

Kod nekih oblika raka, primjerice prostate ili štitnjače, tumori se često razvijaju vrlo sporo. Problem je što liječnici ne mogu unaprijed znati koji će tumor biti opasan, a koji ne.

Ako je više dijagnoza, a broj smrti ne raste - što to znači?

Prema mišljenju dr. H. Gilberta Welcha s Harvard Medical School, odgovor treba tražiti u statistici smrtnosti, piše New York Times. Ako broj smrti ostaje stabilan, iako se dijagnosticira sve više tumora, znači da velik dio otkrivenih slučajeva ne bi ugrozio život pacijenta.

Takav je primjer Južna Koreja, gdje je masovno uvođenje ultrazvuka dovelo do eksplozije dijagnoza raka štitnjače, ali smrtnost se nije mijenjala. Procjenjuje se da je čak 90 posto otkrivenih tumora bilo nepotrebno liječiti.

Sve više pretraga, sve više 'slučajno' pronađenih tumora

Dio stručnjaka tvrdi da je glavni razlog porasta dijagnoza u porastu radioloških pretraga. CT, MRI i ultrazvuk koriste se znatno češće nego prije, a u mnogim slučajevima otkrivaju tumore slučajno, dok liječnici traže sasvim drugi zdravstveni problem.

'Mi smo društvo koje obožava pretrage', kaže dr. Cary Gross s Yalea, dok dr. Welch upozorava: 'Epidemija raka' može biti zapravo epidemija otkrivanja.'

Kada liječenje donosi više štete nego koristi

Nepotrebna terapija može imati ozbiljne posljedice: od neplodnosti i oštećenja organa do velikih financijskih troškova i psihološkog stresa. Zbog toga sve više onkologa zagovara oprezniji pristup, posebno kod tumora za koje je poznato da rastu sporo.

'Abnormalnost je normalan dio života', poručuje dr. Welch i dodaje da bi liječnici trebali biti oprezniji s rutinskim testiranjem pacijenata bez simptoma.

Ipak, dio stručnjaka ne slaže se s tumačenjem da je riječ isključivo o pretjeranom otkrivanju tumora. Ističu da su porasti preveliki i prebrzi da bi ih se zanemarilo.

'Nešto se ovdje događa, i to nije dobro', kaže dr. Timothy Rebbeck iz Dana-Farber Cancer Institute, a dr. Julie Gralow iz American Society of Clinical Oncology smatra da je trend ozbiljan i zahtijeva odgovor: 'Ovo je stvarna i zabrinjavajuća pojava, moramo razumjeti uzrok.'

Rak debelog crijeva je iznimka koja brine liječnike

Dok kod većine vrsta smrtnost stagnira, kod raka debelog crijeva i maternice raste istom brzinom kao i broj dijagnoza. Stručnjaci to žele dodatno istražiti, a sve više pozornosti posvećuje se ulozi prehrane, mikrobioma i pretilosti.

Kod raka prostate lekcija je već naučena. Nakon uvođenja PSA testa naglo je porastao broj dijagnoza i agresivnih operacija, ali smrtnost se nije promijenila. Danas se sve više pacijenata prati bez odmah započete terapije, tek ako tumor pokazuje znakove rasta, kreće se s liječenjem.