Kad temperatura padne, tijelo instinktivno čuva toplinu ondje gdje je najpotrebnija – u unutarnjim organima. Zato hladnoća uvijek najprije 'pogodi' prste i stopala, najudaljenije točke na kojima se toplina najlakše gubi. Ondje nema organa koji proizvode toplinu, a masnog tkiva je malo, objašnjava za NY Times profesor kineziologije Stephen Cheung sa Sveučilišta Brock. Upravo zato ti dijelovi ovise isključivo o sitnim krvnim žilama koje donose toplu krv iz srca. Kad zahladi, te se žile prirodno sužavaju kako bi tijelo toplinu preusmjerilo prema organima bez kojih ne možemo.

'Mozak procjenjuje što je prioritet. Ako treba birati, odustat će od prstiju kako bi zaštitio srce i pluća', kaže dr. Cheung.

Neki ljudi, međutim, hladnoću osjećaju puno jače. Žene imaju bržu i intenzivniju reakciju sužavanja krvnih žila, a djeca i pothranjene osobe hladnije su zbog manjka masnog i mišićnog tkiva. Starije osobe također češće osjećaju hladne ekstremitete, jer se živci i krvne žile s godinama postepeno mijenjaju.

Kada je vrijeme za zabrinutost?

Iako su hladni prsti najčešće samo posljedica niske temperature, stručnjaci upozoravaju da ponekad mogu biti simptom poremećaja u cirkulaciji ili hormonske neravnoteže.

Oko pet posto populacije ima Raynaudov sindrom, stanje u kojem hladnoća ili stres privremeno prekidaju protok krvi u prstima. Prsti mijenjaju boju, postaju bijeli ili plavičasti, a osjećaj hladnoće može biti izrazito neugodan. Raynaud je većinom bezopasan, ali može biti povezan s ozbiljnim autoimunim bolestima poput lupusa ili skleroderme, naglašava reumatologinja Jessica Gordon iz njujorške bolnice Hospital for Special Surgery.

Hladne ruke i stopala mogu biti i prvi znak krvnih ugrušaka, perifernih arterijskih bolesti, oštećenja živaca, hipotireoze ili anemije. Uzrok ponekad leži i u lijekovima poput stimulansa, beta-blokatora ili pseudoefedrina.

Liječnici savjetuju pregled ako se hladnoća javlja iznenada, ako je praćena bolovima, ranicama ili promjenama boje kože, ili ako se ekstremiteti ne zagrijavaju čak i kad je ostatak tijela topao.

Kako se učinkovito ugrijati?

Najbolji način da zagrijete ruke nije nužno nošenje najdebljih rukavica, nego zagrijavanje trupa. 'Ako je jezgra tijela topla, mozak neće ‘štedjeti’ na rukama i nogama', objašnjava dr. Cheung. Istraživanja potvrđuju da se ruke brže vraćaju u normalnu temperaturu kad se zagrije torzo, a ne kad se direktno griju prsti.

Stručnjaci savjetuju slojevito odijevanje, izbjegavanje znojenja koje smanjuje izolaciju odjeće, korištenje rukavica i toplih čarapa te, najvažnije, laganu fizičku aktivnost. Brži hod ili kratka vježba doslovno tjeraju srce da jače pumpa krv prema najudaljenijim dijelovima tijela.

Kod kuće je bolje posegnuti za dekom ili termoforom nego stavljati ruke pod jako vruću vodu. Nagli prelazak iz hladnog u ekstremno toplo može biti bolan i izazvati dodatno sužavanje krvnih žila.

Hladne ruke i stopala mnogima su tek iritantna pratnja zimskih mjeseci, no ponekad ih vrijedi shvatiti kao upozorenje. Većina uzroka je bezopasna i lako se ublažava, ali nagle promjene, bol ili ranice znak su da je vrijeme za stručni pregled.