Koliko je vaše tijelo stvarno staro? Odgovor na to pitanje ne krije se u datumu rođenja, već u funkcionalnim sposobnostima organizma. Ovih pet jednostavnih testova dat će vam odgovor na to pitanje
Procjena stvarne dobi vašega tijela ne zahtijeva nužno odlazak u laboratorij. Naime, pet jednostavnih testova koje možete kod kuće izvesti u nekoliko minuta otkrit će vam više o vašoj biološkoj dobi nego što mislite – a rezultati mogu biti ključni za procjenu dugovječnosti.
Za mjerenje biološke dobi i procjenu dugovječnosti moguće je provesti nekoliko jednostavnih testova kod kuće s malo ili čak uopće bez opreme. Ove vježbe testiraju vašu fizičku kondiciju i nisu odabrane slučajno. Jonathan Myers, klinički profesor sa Stanforda i zdravstveni istraživač, objašnjava da svaka od njih predstavlja zamjenu za ključnu funkcionalnu sposobnost poput snage ili ravnoteže, a svaka utječe na naš životni vijek.
Stajanje na jednoj nozi
Pozicioniranje u stav na jednoj nozi, poput flaminga, osobito je dobar pokazatelj stvarne starosti tijela.. Studija je pokazala da trajanje u kojemu se možete držati u ovome položaju bez gubitka ravnoteže predstavlja pokazatelj prave dobi tijela. Ta se sposobnost smanjuje svako desetljeće nakon pedesete godine života. Kenton Kaufman, glavni autor istraživanja, objašnjava da stajanje na polovici uobičajene potpore svjedoči o optimalnome funkcioniranju mozga. Što je vježba jednostavnija, veće su vam šanse da izbjegnete padove. Dobru formu karakterizira sposobnost održavanja ravnoteže tijekom trideset sekundi. Ako se vježba pokaže previše teškom, preporučuje se jačanje abduktorskih mišića kukova.
Držanje za šipku
Za ovaj test dovoljno je uhvatiti šipku za vježbanje ili bilo koji drugi visoki nosač te ostati visjeti što je dulje moguće. Ovo je druga forma testa snage stiska, odnosno maksimalne snage koju mogu ostvariti ruke.
Ovaj pokazatelj nije izravno povezan s dugovječnošću, ali daje informacije o ukupnoj snazi tijela koja je povezana s prednošću duljega životnog vijeka. Prema Myersu, trebali biste se moći visjeti sedamdeset pet do devedeset sekundi ako imate između dvadeset i četrdeset godina. Trajanje se kreće od šezdeset do sedamdeset pet sekundi ako imate između četrdeset i šezdeset godina, te četrdeset pet sekundi nakon šezdesete godine života.
Sjedanje i ustajanje s poda
Vježba je jednostavna: trebate sjesti na pod u turski sjed, a zatim ustati. Vaša se razina procjenjuje bodovanjem. Rezultat je deset bodova ako možete izvesti pokret bez pomoći, ali svaka ruka, koljeno ili podlaktica oduzima po jedan bod.
Studije su pokazale da su pojedinci s najboljim rezultatima živjeli duže od ostalih. Naime, sjedanje i ustajanje uključuje kombinaciju snage i ravnoteže, što je povezano s duljim životom. Za poboljšanje preporučuju se vježbe usmjerene na mišiće donjih ekstremiteta.
Ustajanje sa stolice
Slično testu ustajanja s poda, sposobnost ustajanja sa stolice i ponovnoga sjedanja bez korištenja ruku predstavlja značajan pokazatelj. To je znak koordinacije i snage donjih ekstremiteta te dokaz izdržljivosti i snage.
Moguće su dvije vježbe, a obje se izvode s rukama prekriženim na prsima kako ih ne biste koristili. Prva vježba uključuje mjerenje vremena potrebnoga za pet uzastopnih ustajanja i sjedanja. Za osobe mlađe od četrdeset godina idealno je završiti za manje od deset sekundi. Za dobnu skupinu od četrdeset do sedamdeset godina dodaje se jedna sekunda, zatim dodatna sekunda po svakom desetljeću.
Druga vježba zahtijeva postavljanje mjerača na trideset sekundi i brojanje koliko puta možete sjesti i ustati. Tipičan rezultat iznosi oko trideset tri do trideset pet ponavljanja za osobe mlađe od trideset pet godina. Više od dvanaest ponavljanja smatra se normalnim nakon šezdesete godine života.
Brzina hodanja
Vaš tempo tijekom sljedeće šetnje jednako je pouzdan pokazatelj. Prema Myersu, brzina hodanja odražava vaše kardiovaskularne, neurološko i mišićno-koštano zdravlje.
Za mjerenje biološke dobi na ovaj način prođite izmjerenu udaljenost uz mjerenje vremena, zatim udaljenost podijelite s brojem sekundi. Istraživanja pokazuju da je svaka brzina manja od otprilike jedan metar u sekundi povezana s kraćim životnim vijekom kod starijih osoba. Sasvim dovoljan razloga za ubrzavanje koraka.