Po kojim se obrascima narcis najlakše razotkriva na poslu? Psihijatar prof. dr. Darko Marčinko izdvojio je znakove na koje vrijedi obratiti pažnju
Sukobi, potreba za kontrolom, osjetljivost na kritiku i dijeljenje kolega na 'naše' i 'njihove' na radnom se mjestu često olako tumače kao pitanje teškog karaktera. No iza takvih obrazaca ponekad se kriju dublji narcistični mehanizmi, osobito kada su trajni, rigidni i počnu oblikovati ponašanje, međuljudske odnose i ukupnu atmosferu na poslu.
vezane vijesti
O tome što narcizam zapravo jest, kako izgleda u stručnom smislu i po čemu se posebno razotkriva u poslovnom okruženju, tportal je nedavno razgovarao s prof. dr. Darkom Marčinkom, psihijatrom, psihoanalitičkim psihoterapeutom te predstojnikom Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Nije svaka teška osoba na poslu narcis
Marčinko odmah upozorava da se pojam narcizma danas prečesto koristi olako, osobito u situacijama razočaranja i konflikta.
'U novije vrijeme, a mediji su tome svjedok, popularno je neku osobu nazvati narcisom u kontekstu situacija u kojima je ta osoba izvor emocionalne povrede ili razočaranja', kaže Marčinko.
Problem nastaje kad takvo ponašanje postane stalni način funkcioniranja.
Pritom naglašava da to ne znači automatski da je riječ o poremećaju ličnosti. 'Bitno je shvatiti da svi ljudi imaju elemente zdravog narcizma, a čak i zdrave ličnosti mogu povremeno koristiti tzv. narcistične psihološke mehanizme obrane, međutim kod zdravih ili neurotskih ličnosti to je samo prolazno', objašnjava.
Drugim riječima, problem počinje onda kada takvi obrasci nisu povremeni, nego postanu trajni način funkcioniranja. 'Kada loš, odnosno patološki narcizam postoji kao dugotrajno obilježje na razini ponašanja i funkcioniranja, onda to može ući u kategoriju narcističnog poremećaja ličnosti. Zato je bitno shvatiti da se postavljanje dijagnoze treba prepustiti stručnjacima, a za navedeno postoje prihvaćeni stručno-medicinski kriteriji', savjetuje psihijatar.
Obratite pažnju na ove obrasce ponašanja
- Svijet vidi crno-bijelo – ljude ili idealizira ili potpuno omalovažava; nema nijansi.
- Izrazito je osjetljiv na kritiku – i dobronamjerna primjedba može izazvati burnu reakciju ili bijes.
- Teško podnosi sram i frustraciju – reagira impulzivno umjesto da emocionalno proradi povredu.
- Traži divljenje, a ne bliskost – odnosi mu često služe kao publika, a ne kao ravnopravno partnerstvo.
- Fokusiran je na dojam i vanjsku sliku – status, uspjesi i imidž važniji su mu od unutarnjeg sadržaja.
- Kompenzira unutarnju nesigurnost grandioznošću – izvana djeluje samouvjereno, ali u podlozi je krhka slika o sebi.
- Pokazuje manjak empatije – teško se uživljava u potrebe i osjećaje drugih.
- Često koristi poricanje – ne vidi ili ne priznaje svoju odgovornost u konfliktima.
- Sklon je projekciji – optužuje druge za ono što sam ne može prihvatiti kod sebe.
- Teško podnosi tuđi uspjeh – zavist mu je čest pokretač ponašanja.
- Oscilira između osjećaja svemoći i nemoći – takvo je ponašanje osobito vidljivo u poslovnom okruženju.
- Dijeli ljude u kategorije – bezuvjetni sljedbenici, neprijatelji i 'nevažni'.
- Primanje pomoći doživljava kao poniženje – ranjivost mu je neprihvatljiva.
- U konfliktima nudi narativ 'reakcije' – svoje postupke opravdava time da je bio povrijeđen
Kako to izgleda kad takva osoba dođe na poziciju moći
'U poslovnom smislu narcisi često pokazuju obilježja bipolarnosti selfa (ličnosti). S jedne strane su skloni idealističkom viđenju poslovnih rezultata, koji često graniči s tzv. osjećajem svemoći. Kada dođe do problema, često skrenu u drugu krajnost, osjećaj nemoći', objašnjava Marčinko.
Takva dinamika često se prelijeva i na odnos prema zaposlenicima i kolegama.
'Narcisi na vrhu piramide moći često dijele ljude u tri kategorije. Prva kategorija su oni koji ih apsolutno slijede, a od njih traže apsolutnu poslušnost. Druga kategorija su oni koji su se usudili reći nešto protiv njih te ih nazivaju svojim progoniteljima i etiketiraju kao problematične osobe. Treća grupa je tzv. nevažna grupa, oni koje ne registriraju', kaže.
To je jedan od najjasnijih znakova da problem nije samo u stilu vođenja, nego u dubljem obrascu ponašanja.
Kritika im je posebno težak okidač
U poslovnom okruženju to se posebno vidi u načinu na koji reagiraju na kritiku, čak i kad je dobronamjerna.
'Kada se uputi kritika ili dobronamjerno komentiranje njihova ponašanja, to može otvoriti područje rane greške, a njihova obrana tada može ići u smjeru napada na osobu koja se drznula nešto reći', kaže Marčinko.
Dodaje i da je važno razumjeti što se zapravo događa u pozadini takvih reakcija.
'Bitno je shvatiti da narcisima u trenucima njihovih neprimjerenih reakcija dominira ranjivost, a ne superiornost', ističe.
Tuđi uspjeh teško podnose, a pomoć doživljavaju kao poniženje
Marčinko u intervjuu upozorava i na još dva vrlo prepoznatljiva obrasca. Prvi je odnos prema tuđem uspjehu.
'S obzirom da im nedostaje osjećaj zahvalnosti, njihovom psihom dominira zavist. Ona je često snažan pokretač - teško podnose tuđi uspjeh ili sreću jer ih to podsjeća na vlastite nedostatke.'
Drugi je odnos prema pomoći i suradnji.
'Primiti pomoć od drugog potiče osjećaje poniženja i posramljenosti pa se onda bore protiv tih ovisnih potreba', ističe Marčinko.
Na poslu to može izgledati kao potreba za kontrolom, omalovažavanje tuđeg doprinosa ili odbijanje suradnje čak i onda kad bi bila korisna.
Kad treba biti posebno oprezan
Razgovor s prof. dr. Darkom Marčinkom pokazuje da narcizam na poslu nije isto što i odraz snažnog ega, ambicija ili teškog temperamenta. Alarm se pali kad se stalno ponavljaju isti obrasci: potreba za apsolutnom poslušnošću, burne reakcije na kritiku, podjela ljudi na sljedbenike i neprijatelje, poricanje odgovornosti, zavist i manjak empatije.
Upravo tada vrijedi imati na umu njegovu osnovnu poruku: 'Kada loš, odnosno patološki narcizam postoji kao dugotrajno obilježje na razini ponašanja i funkcioniranja, onda to može ući u kategoriju narcističnog poremećaja ličnosti.'
