Briga o zaštiti kože tijekom ljeta jedan je od ključnih koraka koje možete poduzeti za svoje zdravlje. Adekvatnim nanošenjem proizvoda koji blokiraju UV zračenje prevenirat ćete opekline i oštećenja koja, između ostalog, dovode do povećane opasnosti od raka kože.

Glavni problem tijekom ljeta jest taj što većina populacije brigu o zaštiti kože svodi na mazanje kremama na plaži, i to nerijetko tek u prvih nekoliko dana, dok koža ne dobije preplanuli ten. Isto tako, na tržištu se nalaze brojni preparati među kojima je teško razaznati one koji će nam pružiti svu potrebnu zaštitu, baš kao i odabir odgovarajućeg SPF faktora prikladnog koži.

Sve odgovore na pitanja kako pravilno zaštititi kožu od sunca tijekom ljeta za tportal je dala dr. Dora Madiraca Glasović, specijalist dermatovenerolog, uže specijalnosti pedijatrijske dermatologije.

Na samom početku napomenula je da je velik problem to što većina zanemaruje činjenicu da je Sunčevo zračenje prisutno svugdje oko nas, a ne samo dok uživamo na plaži.

'Iako je fotozaštitna sredstva nužno nanositi tijekom cijele godine, istraživanja su pokazala da ovu zdravu naviku ima tek manji postotak ljudi. Kako bi fotozaštitna krema postala navika, potrebno je pronaći onu prilagođenu vašem tipu i potrebama kože', istaknula je dr. Madiraca Glasović pa izdvojila najčešće zablude s kojima se svakodnevno susreće kada je riječ o kremama za zaštitu od sunca i njezi kože tijekom ljeta:

Nije dokazana štetnost SPF krema

'Kao dermatolog, u ovo doba godine gotovo svakodnevno odgovaram na upite o potencijalnoj štetnosti fotoprotektivnih krema. Moram naglasiti da do sada nije dokazana potencijalna karcinogenost preparata odobrenih od FDA-e i Europske agencije za lijekove, a pravilnom fotozaštitom preveniramo nastanak zloćudnih tumora kože.'

Osim što se pribojavaju (nedokazane) štetnosti SPF krema, mnogi zaziru od njihovog nanošenja u strahu da će njihov zaštitni sloj onemogućiti dovoljnu količinu vitamina D te da neće potamniti. Istovremeno, odlazak u solarij česta je pojava, čije se štetne posljedice nedovoljno naglašavaju.

'SPF krema ne blokira u potpunosti UV zračenje i rijetki među nama nanose je u dovoljnim količinama te je moguća sinteza navedenog vitamina i uz adekvatnu fotoprotekciju. Poseban problem predstavlja izlaganje UV zračenju solarija kao 'priprema' kože za izlaganje suncu. Solarij spada u prvu skupinu kancerogena, prema klasifikaciji Svjetske zdravstvene organizacije, te je u nekim zemljama i zakonom zabranjen za osobe mlađe od 18 godina, dok su neke u potpunosti zabranile njegovo korištenje. Korištenje solarija prije 35. godine života povećava rizik za nastanak melanoma i ovaj rizik raste svakim korištenjem.'

Kako odabrati zaštitni faktor?

S obzirom na to da je tržište preplavljeno brojnim preparatima za zaštitu kože od UV zračenja, dermatologinja je pojasnila na što vrijedi pripaziti prilikom kupovine.

'Odabir odgovarajućeg fotoprotektivnog sredstva ovisi o tipu kože i načinu na koji reagira na sunce, vremenu provedenom na otvorenom, individualnim karakteristikama i stanju kože. Osobama svijetle puti i očiju koje dobiju opekotine već pri kratkotrajnom izlaganju suncu preporučujemo korištenje zaštitnog faktora 50+, dok je osobama tamnije puti, kose i očiju dovoljan faktor 30. Kvalitetno fotoprotektivno sredstvo trebalo bi biti širokog spektra, sadržavati ujednačenu UVA i UVB zaštitu te biti otporno ili vrlo otporno na vodu.'

Kemijski filtri ne preporučuju se svima

Prilikom odabira krema za zaštitu od sunca, nailazimo na one s mineralnim i kemijskim filtrima. Liječnica je detaljno pojasnila njihove razlike:

'Mineralni filtri, poput cinkovog i titanijevog oksida, stvaraju fizičku barijeru na koži i reflektiraju UV zračenje. Imaju gušću teksturu, teže se razmazuju i nekada ostavljaju bijeli trag. Prednost ovih filtara je to što ne uzrokuju iritacije i reakcije preosjetljivosti te su pogodni za osjetljivu kožu djece i odraslih. Za razliku od mineralnih, kemijski filtri, njih preko 30, 'upijaju' UV zračenje, odnosno kemijskom reakcijom pretvaraju ih u toplinu i tako deaktiviraju. Lakše se razmazuju na koži, ugodniji su za svakodnevnu primjenu i lakše se kombiniraju u različitim formulacijama za specifične potrebe kože. Nedostatak je to što neki od kemijskih filtara mogu uzrokovati alergijske reakcije i iritaciju. Osobama s osjetljivom kožom, fotodermatozama, dokazanim preosjetljivošću na neki od filtara i maloj djeci više će odgovarati preparati s mineralnim filtrima.'

Kako pravilno nanositi kremu za zaštitu od sunca?

Pojasnila je da zaštitni faktor vrijedi birati prema tipu kože, vremenu provedenom na suncu (npr. zbog zanimanja i sl.) te specifičnim potrebama kože, uzimajući u obzir to da je najbolja fotozaštitna krema ona kojom ćemo biti dovoljno zadovoljni da bismo je nanosili čitave godine. Istaknula je i da je garancija kvalitete dermatološki testiranih krema ujednačena UVA i UVB zaštita te otpornost na vodu.

Kada je riječ o adekvatnom nanošenju kreme, opisala je postupak:

• Kako biste postigli razinu zaštite koja je navedena na proizvodu, potrebno je nanijeti 2 g kreme / 1 cm kože, odnosno šest čajnih žličica ili punu čašicu za rakiju na cijelo tijelo, dok je za lice i vrat potrebno oko 1/2 čajne žličice ili dvije dužine prsta.
• Fotoprotektivnu kremu potrebno je nanijeti i na dijelove tijela koje često zanemarimo, poput ušiju, vjeđa, vrata, gornjeg dijela stopala i usana.
• Fotoprotektivno sredstvo potrebno je obnavljati u dovoljnoj količini svaka dva sata i nakon kupanja, brisanja ručnikom ili pojačanog znojenja.

Većina osoba nanosi kreme samo uoči odlaska na plažu, no dermatologinja ističe da bismo se trebali štititi ne samo čitavog ljeta, već i cijele godine.

'Opekotine je moguće zadobiti i tijekom šetnje gradom, u parku, na igralištu, u hladu radi refleksije od površine vode, pijeska, snijega te za oblačnog vremena. U hladnijem dijelu godine, ako boravimo na zatvorenom, dovoljno je fotoprotektivno sredstvo nanijeti kao zadnji korak jutarnje rutine njege.'

Idealna ljetna beauty rutina

Dr. Madiraca Glasović potom je opisala idealnu beauty rutinu koja će zaštititi kožu tijekom ljeta.

'Tijekom ljetnih mjeseci preporučujem što jednostavniju rutinu njege kože, a koja se sastoji od čišćenja, hidratacije i zaštite. Poželjni su pripravci laganije teksture, poput fluida i laganih hidratantnih krema. Dobar izbor su i serumi s hijaluronskom kiselinom i antioksidantima jer vraćaju koži potrebnu vlažnost i štite je od štetnih vanjskih čimbenika. Fotoprotektivno sredstvo nanosi se kao završni korak jutarnje rutine. Ako nanosite make up, potrebno je pričekati da se fotozaštitna krema potpuno upije, uz izbjegavanje trljanja.'

Preplanuli ten opasan je ideal ljepote

Preplanuli ten mnogima je ideal ljepote, no liječnica ističe da ne postoji zdrava preplanulost jer je ona obrambena reakcija naših stanica na UV zračenje, a ono uzrokuje kumulativna oštećenja. Posebna je opasnost u prestanku nanošenja krema za zaštitu nakon nekoliko dana izlaganja suncu i mita da postizanjem tamnije boje kože zaštita više nije potreba.

'Nama dermatolozima aristokratska put je uvijek u modi, bez obzira na trendove', napomenula je pa navela opasnosti od izlaganja nezaštićene kože jakom ljetnom suncu:

'Učestalo izlaganje suncu, osobito u djetinjstvu, uzrokuje preuranjeno starenje kože (fotostarenje), pojavu hiperpigmentacija, bora, premalignih promjena i malignih tumora kože. Također, kod osjetljivih osoba ili u kombinaciji s određenim lijekovima može doći i do pojave fototoksičnih i fotoalergijskih reakcija. Naša koža uistinu sve pamti te čak i jedno izlaganje suncu s pojavom opeklina i mjehura u djetinjstvu i adolescenciji povećava rizik za nastanak melanoma tijekom života.'

Za kraj, izdvojila je ključne savjete u adekvatnoj zaštiti kože od štetnog UV zračenja:

• Usvajanje fotoprotektivnog ponašanja od najranije dobi (6. mjeseca života) ključno je u pravovremenoj prevenciji štetnih učinaka UV zračenja i tumora kože.
• Djeca mlađa od tri godine ne bi smjela biti izložena izravnom suncu, pogotovo ne kada je UV zračenje najintenzivnije (11-17 sati).
• Potrebno je zaštititi se odjećom s UV zaštitom te nošenjem naočala i pokrivala za glavu.
• Također, važno je jednom mjesečno učiniti samopregled kože i pravovremeno uočiti sumnjivu promjenu. Promjena boje, veličine, izgleda rubova postojećeg madeža ili nastanak nove atipične promjene na zdravoj koži zahtijevaju žurni pregled dermatologa.