Glaukom, jedna od vodećih bolesti koje mogu dovesti do sljepoće, sve je veći javnozdravstveni problem. Nova istraživanja upozoravaju da će broj oboljelih u idućim desetljećima snažno rasti, a stručnjaci poručuju isto: bez ranog otkrivanja posljedice mogu biti trajne
Prema procjenama britanskih znanstvenika, broj ljudi koji žive s glaukomom u Ujedinjenom Kraljevstvu porast će za čak 60 posto do 2060. godine. Riječ je o bolesti koja u ranim fazama često prolazi nezapaženo, no neliječena može uzrokovati nepovratno oštećenje vida.
Sve više oboljelih, a simptomi često izostaju
Koristeći najnovije podatke popisa stanovništva, istraživači s University College Londona i Moorfields Eye Hospitala procjenjuju da danas oko 1,1 milijun ljudi u Ujedinjenom Kraljevstvu ima glaukom, što čini oko tri posto populacije starije od 40 godina. Do 2060. taj bi se broj mogao popeti na 1,6 milijuna.
Ovi podaci dodatno naglašavaju važnost redovitih pregleda očiju i pravodobnog otkrivanja bolesti. Kako bi se bolje razumjelo što je glaukom i zašto je toliko opasan, stručnjaci upozoravaju na ključne činjenice koje ne treba ignorirati.
Što je zapravo glaukom?
Glaukom je skupina bolesti kod kojih dolazi do oštećenja vidnog živca zbog povišenog tlaka tekućine unutar oka. Može zahvatiti jedno ili oba oka, a ako se ne liječi, može dovesti do gubitka vida. Postoji više vrsta glaukoma, no najčešći su kronični i akutni glaukom. Kronični se razvija sporo i najčešći je oblik, dok akutni glaukom nastaje naglim porastom očnog tlaka i zahtijeva hitnu medicinsku intervenciju.
Tko je u većem riziku?
Rizik od kroničnog glaukoma raste s godinama, osobito nakon 40. godine. Povećan je i kod osoba koje su izrazito kratkovidne, imaju povišen očni tlak, dijabetes ili visoki krvni tlak, kao i kod onih s obiteljskom poviješću bolesti. Kod akutnog glaukoma, češće su pogođene žene, kao i osobe starije od 40 godina, dugovidne osobe te oni s obiteljskom poviješću ove vrste glaukoma.
Neliječeni glaukom može dovesti do trajnog gubitka vida. U kasnim fazama bolesti dolazi do tzv. tunelskog vida, pri čemu se periferni vid postupno gubi, a osoba zadržava samo središnji dio vidnog polja.
Simptomi koji ne smiju proći nezapaženo
Kod akutnog glaukoma simptomi su najčešće izraženi i uključuju bol u oku, zamućen vid te pojavu svjetlosnih krugova oko izvora svjetlosti. Mogu se javiti i crvenilo oka, mučnina, povraćanje te glavobolja. S druge strane, kronični glaukom u ranim fazama najčešće nema nikakvih simptoma, zbog čega se često otkriva tek kada je vid već oštećen.
Dijagnoza se postavlja nizom pretraga kod oftalmologa ili optometrista, uključujući mjerenje očnog tlaka, pregled vidnog živca i testiranje vidnog polja. Liječenje ovisi o vrsti glaukoma i stupnju oštećenja vida. Najčešće se primjenjuju kapi za oči, a u određenim slučajevima i laserski zahvati ili operacije kojima se smanjuje očni tlak.
Za sada ne postoji poznat način prevencije glaukoma. No redoviti pregledi očiju omogućuju rano otkrivanje bolesti i pravodobno liječenje, čime se može spriječiti daljnje propadanje vida.