Veliko finale glazbenog programa Riječkih ljetnih noći donosi, u subotu 19. srpnja na Trgu Riječke rezolucije, spektakularnu izvedbu scenske kantate Carmine Burane njemačkog skladatelja Carla Orffa, jedno od najizvođenijih i najprepoznatljivijih djela klasične glazbe 20. stoljeća.

Pod dirigentskim vodstvom maestra Ivana Šćepanovića na pozornici pod vedrim nebom ujedinit će se Riječki simfonijski orkestar, Riječki operni zbor i Akademski zbor Ivan Goran Kovačić, a solističke dionice izvest će članovi ansambla riječke Opere, sopranistica Karla Mazzarolli, tenor Krešimir Škunca i bariton Robert Kolar.

Scenska kantata Carmina Burana antologijsko je ostvarenje njemačkog skladatelja Carla Orffa, genijalni niz uglazbljenih srednjovjekovnih pjesama neobično sugestivne snage koja je već postala dio kolektivne memorije čovječanstva. Kada je skladatelj iz zbornika otkrivenog 1803. godine, u samostanu Benediktbeuern u Gornjoj Bavarskoj izdvojio one pjesme koje će potom uglazbiti, nije ni slutio da će stvoriti najpoznatije i najpopularnije djelo glazbene literature 20. stoljeća.

Izabrani stihovi pjevaju o ljepoti prirode i ljubavi gdje se erotika i naturalizam izmjenjuju s duhovitošću i satirom. Orff je izabranim pjesmama svojom glazbom dao novi život i neprolaznu popularnost.

Poput Beethovenove Ode radosti ili spektakularnog početka Straussova Zaratustre i Orffova kantata davno je stekla kultni status. Skladana je tijekom 1935. i 1936. godine, a temeljena je na 24 pjesme. Najpoznatiji dio svakako je "Fortuna imeperatrix mundi" (O, Fortuna) posvećen božici Fortuni, o čijim hirovima ovisi sreća svakog čovjeka.

Njime se otvara i zatvara djelo zaokružujući ga baš poput kola sreće. Prema istraživanju Radija BBC iz 2009. godine, a prema zastupljenosti u medijima, na radiju i televiziji te izvođenosti na javnim događanjima, ta je skladba u tom trenutku bila najpopularnije klasično djelo u posljednjih 70 godina. Zbog svoje je dramatičnosti često korištena i u filmovima, poput Excalibura Johna Boormana i Salo, 120 dana Sodome Piera Paola Pasolinija. U njoj je Orff uspio briljantno "uhvatiti" značenje i suštinu kola sreće.

Orffova glazba počiva na ritmu kao temeljnoj pokretačkoj snazi, u čijem su središtu udaraljke i plesna energija. Zbog te izrazite ritmičnosti i dramaturške neposrednosti, Carmina Burana i danas trijumfira na koncertnim pozornicama diljem svijeta, uvijek svježa, silovita i spektakularna.

Riječka izvedba obećava biti glazbeni i vizualni doživljaj koji će zaokružiti festivalski ljetni ugođaj u samom srcu grada.