'Nesumjerljivi', Raphaela Edelbauer, prevela Snježana Božin (OceanMore)

Beč, srpanj 1914. Preostalo je još trideset šest sati do isteka njemačkog ultimatuma. Ratni entuzijazam, posebno mladih naraštaja, osjeća se na svakom koraku. Hans je mladić sa sela koji prvi put napušta zavičaj kako bi zbog svojih neobičnih sposobnosti u metropoli posjetio osebujnu psihoanalitičarku Helene Cheresch. Ondje upoznaje Adama, mladića iz aristokratske obitelji nadarenog za glazbu, ali predodređenog za vojnu karijeru, i Klaru, briljantnu matematičarku koja treba obraniti doktorat na Sveučilištu u Beču. Troje mladih zajedno provodi posljednju večer prije objave rata, probijajući se bečkim ulicama kojima pivo teče u potocima, sufražetkinje se sukobljavaju s ratnim huškačima dok kolporteri izvikuju najnovije vijesti. Otkrivajući skriveni život u katakombama velegrada, queer klubove i zapuštene bordele, jure kao u grozničavom snu svatko prema svojoj sudbini kroz ludilo u koje čovječanstvo srlja...

Raphaela Edelbauer (1990., Beč) nagrađivana je austrijska književnica. Njezin debitantski roman Das flüssige Land bio je u užem izboru za Njemačku književnu nagradu, a Austrijsku književnu nagradu dobila je 2021. za svoj drugi roman DAVE. Za knjigu Entdecker. Eine Poetik nagrađena je glavnom nagradom na Književnim danima u Raurisu. Također je osvojila nagradu publike na prestižnom natjecanju Bachmannpreis, nagradu Theodor Körner, te nagradu Zaklade Doppelfeld.

'Djevojka u raljama risa', Karin Smirnoff, prijevod Ante Sičić (Fraktura)

Borba za resurse bogate pokrajine na sjeveru Švedske traje i dalje. Igre moći tajnovitih ulagača i korumpiranih političara ne staju, i uskoro će Gaskass dobiti novi rudnik iako to znači potpuno uništenje lokalne prirode. Lasta, nećakinja Lisbeth Salander, na praksi je u gradskim novinama i s prijateljicom novinarkom bori se kao ekološka aktivistica. Kada njezinu prijateljicu pronađu ubijenu, a most koji povezuje pokrajinu dignut je u zrak, Lasta shvaća da su dirnule u osinje gnijezdo.

U hladnom Stockholmu Mikael Blomkvist počinje sumnjati da ga netko prati. Ubrzo nestane i dugogodišnji Lisbethin prijatelj, neuhvatljivi haker Plauge. Kada se preplašena tinejdžerica Lasta iznenada pojavi pred Lisbethinim vratima tražeći pomoć, shvaćaju da se moraju ponovno uputiti na sjever...

U raljama risa osmi je nastavak legendarnog Milleniuma, koji u taj senzacionalni serijal unosi novu dimenziju napetosti i dubine. Karin Smirnoff udahnjuje novi život ovom epskom djelu vodeći nas kroz najmračnije izazove suvremenog svijeta – pohlepu, buđenje fašizma i brutalnu eksploataciju koja ne mari ni za ljude ni za okoliš. Mogu li Lisbeth Salander i Mikael Blomkvist stati nakraj zastrašujućem zlu koje se probudilo na sjeveru?

'Lažni svjedok', Karin Slaughter, prevela Dubravka Pleše (Znanje)

Leigh Collier silno se potrudila izgraditi dobar život. Radi kao braniteljica, njezina je kći tinejdžerica uspješna u školi, a čak je i u dobrim odnosima s bivšim mužem. Ali taj naizgled običan život skriva djetinjstvo obilježeno tajnama i izdajom, te razoreno strašnim činom nasilja. Kad za branjenika dobije bogataša optuženog za silovanje, Leigh je svjesna da je to jedan od slučajeva koji bi joj mogli preobraziti karijeru. No kad upozna optuženika, ona shvaća da nije slučajno nju odabrao za braniteljicu. On je poznaje. I zna što se dogodilo prije dvadeset godina. Ako ga ne uspije obraniti, izgubit će puno više od slučaja. Jedina osoba koja joj može pomoći je njezina mlađa sestra, ali ona je zadnja osoba od koje bi Leigh zatražila pomoć. No više nema izbora…

Karin Slaughter (1971.) jedna je od najpoznatijih američkih autorica trilera danas. Njezini romani prodani su u više od 35 milijuna primjeraka i prevedeni u 37 zemalja. Poznata je po svojim serijalima o agentu Willu Trentu i doktorici Sari Linton, a za njezine samostalne romane Grad murjaka, Dobra kći i Pieces of Her već su otkupljena prava za snimanje televizijskih serija i filmova. Znanje je dosad objavilo osam romana iz serijala o Willu Trentu, kao i njezine samostalne romane Grad murjaka i Zgodne djevojke.

'Zašto umjetnost: Nedovršena teorija', Brian Eno i Bette Adriaanse, prevela Tea Vrdoljak (Planetopija)

Legendarni umjetnik Brian Eno i nizozemska umjetnica Bette Adriaanse autori su ilustrirane knjige koja istražuje značenje i svrhu umjetnosti. Ovo je prva knjiga Briana Enoa nakon 29 godina i na hrvatskom jeziku stiže u izdanju Planetopije! Zašto nam je umjetnost potrebna? Kako umjetnost zapravo funkcionira? Zašto se bavimo aktivnostima koje nazivamo umjetnošću? Ako ne možemo odgovoriti na ta pitanja, kažu autori, ne trebamo se čuditi što vlade marginaliziraju umjetnost i humanističke znanosti u obrazovanju, ili što se „bistra“ djeca usmjeravaju od umjetnosti prema znanosti i tehnologiji, ili kada se smanjuje financijska potpora umjetnicima. Knjiga istražuje funkciju fikcionalnih svjetova kao što su pop pjesme, detektivski romani, sapunice, ukrasne resice na cipelama ili tajni jezik frizura, te predlaže novu teoriju umjetnosti. U isto vrijeme razigrano i lucidno ova nas knjiga poziva da promijenimo ustaljenu paradigmu i ne tražimo umjetnost izvan sebe. Umjenost mijenja nas, a umjetnošću mi mijenjamo svijet.

'Bejrut na Seni', Sabyl Ghoussoub, prijevod Maja Vukušić Zorica (Naklada Ljevak)

'Hoćeš da ti ispričam svoj život na arapskom ili na francuskom?' Tim riječima počinje potresna i topla obiteljska saga Bejrut na Seni, za koju je francusko-libanonski pisac, novinar, fotograf i kustos Sabyl Ghoussoub osvojio prestižnu književnu nagradu Goncourt des lycéens 2022. i nagradu Lokman Slim u Bejrutu 2024. godine. Pitanje s početka teksta postavlja otac, a sin pripovijeda priču svojih roditelja, ali i svih onih koji su morali pobjeći od rata, ostaviti svoj dom, a novi izgraditi između jezika i identiteta, pod teškim teretom sjećanja, nepripadnosti i čežnje. Kada Kaïssar i Hanane, nakon vjenčanja u Libanonu, odluče otputovati u Pariz – zaljubljeni u mitski grad iz filmova – ni ne slute da će njihov dom uskoro postati poprište brutalnog građanskog rata, a Pariz nova, trajna adresa... Kritika je zbog maestralnog stila, pitkosti i blagosti kojima je ispisana traumatična povijest zemlje i intimna borba junaka, nazvala Bejrut na Seni knjigom koja "sjaji".

Sabyl Ghoussoub je 2018. objavio svoj prvi roman Židovski nos, priču o Arapinu koji nalikuje Židovu, u potrazi za vlastitim identitetom. Godine 2019. postaje kustos izložbe To je Bejrut u Institutu za islamske kulture u Parizu, a 2020. sudjeluje u zborniku o Libanonu Le Liban n’a pas d’âge 1920–2020.