Točno stoljeće nakon praizvedbe u milanskoj Scali, riječki nacionalni teatar donosi novu produkciju jednog od najzahtjevnijih i najmonumentalnijih naslova opernog repertoara u režiji Francuza Arnauda Bernarda. Za izvedbu u subotu, 11. travnja, za zagrebačku je publiku organiziran besplatan prijevoz u Rijeku Flixbusom
Na stotu obljetnicu praizvedbe Turandot Giacoma Puccinija u milanskoj Scali, riječki HNK Ivana pl. Zajca u utorak, 7. travnja, donosi premijeru jednog od najmonumentalnijih i najizazovnijih naslova opernog repertoara u inscenaciji međunarodno afirmiranog redatelja Arnauda Bernarda i pod dirigentskim vodstvom maestra Valentina Egela.
Posljednja Puccinijeva opera, nedovršena zbog skladateljeve smrti, i danas ostaje jedno od najfascinantnijih djela operne literature: istodobno spektakl i psihološka drama, priča o moći i strahu, okrutnosti i ranjivosti, ali i o mogućnosti unutarnje preobrazbe. U središtu je ledena princeza Turandot, koja svojim proscima postavlja tri zagonetke, a one koji ne uspiju odgovoriti kažnjava smrću. No dolazak tajanstvenog princa Calafa, čovjeka koji se ne boji ni nje ni sudbine, počinje mijenjati poredak uspostavljen na strahu i kontroli.
Riječku produkciju potpisuje Arnaud Bernard, koji je uz režiju osmislio i scenografiju te kostime, a inspiraciju za uprizorenje pronašao je u atmosferi Langova Metropolisa. Taj ekspresionistički i distopijski vizualni okvir, ističe Bernard, snažno odgovara samoj srži Turandot – priči u kojoj se iza monumentalne forme i ritualne okrutnosti krije duboko pitanje ljudskosti.
"Turandot je gotovo mehanička figura, izolirana i zaštićena od svega što je ljudsko oko nje, ali tijekom svojega puta ta ledena, gotovo neljudska princeza, postupno otkriva što znači biti slobodna od svakoga oklopa zaštite", ističe Bernard.
Dirigent Valentin Egel podsjeća kako je uz Turandot vezan čitav niz dobro poznatih biografskih i povijesnih činjenica – od Puccinijeve smrti prije dovršetka partiture do legendarnog trenutka kada je Arturo Toscanini na praizvedbi prekinuo izvedbu prije Alfanova završetka. No za njega je važnije nešto drugo: glazbena smjelost i modernost samoga djela.
"Mnoge činjenice vezane uz posljednje djelo Giacoma Puccinija već su odavno dobro poznate: njegova smrt prije dovršetka partiture, legendarni trenutak kada je Arturo Toscanini prekinuo praizvedbu prije Alfanova završetka, novi zahtjevi postavljeni pred pjevače, kao i često spominjana biografska paralela između Liù i tragičnog samoubojstva Puccinijeve služavke nakon što ju je njegova supruga optužila za preljub. No, za mene Turandot predstavlja njegovu najrafiniraniju partituru i istinski ulazak u glazbeni jezik 21. stoljeća", kaže Egel.
U naslovnoj ulozi nastupit će riječka operna nacionalna prvakinja Kristina Kolar, pjevačica koja s tom ulogom već ima veliko međunarodno iskustvo, budući da ju je tumačila u dvjema produkcijama u Italiji i jednoj u Španjolskoj. U alternaciji s njom nastupa Anastasia Boldyreva. Kolar ističe da joj Puccini zauzima posebno mjesto u repertoaru, a Turandot smatra jednim od najsnažnijih i najzahtjevnijih ostvarenja operne literature.
"Riječ je o jednoj od najzahtjevnijih uloga u dramsko-sopranskom fahu, koja traži iznimnu vokalnu snagu, tehničku sigurnost i izražajnu dubinu. Posebno se veselim novoj produkciji u Rijeci i prilici da se predstavim domaćoj publici, s kojom želim podijeliti ovu snažnu i glazbeno raskošnu priču", naglašava Kolar.
Ulogu Calafa u alternaciji tumače Bože Jurić-Pešić i Nattha Thammathi, dok će se u ulozi Liù izmjenjivati Anamarija Knego i Gabrijela Deglin. Timura pjevaju Luka Ortar i Slavko Sekulić, Altouma Sergej Kiselev, a ministre Pinga, Panga i Ponga tumače Jure Počkaj, Marko Fortunato i Aljaž Žgavc. Jure Počkaj nastupa i kao Mandarin, dok je Princ od Perzije Matej Kovač. U predstavi sudjeluju Riječki simfonijski orkestar i Riječki operni zbor, a oblikovanje svjetla potpisuje Dalibor Fugošić.
Nova riječka Turandot tako se najavljuje kao velika operna produkcija koja Puccinijev klasik ne promatra samo kao raskošni spektakl, nego i kao djelo u kojem se sudaraju mehanizmi moći, trauma i emocionalne blokade s idejom ljubavi kao sile preobrazbe.
Nakon premijere 7. travnja, izvedbe su na programu riječkog HNK-a 10., 11., 13. i 14. travnja. Za izvedbu u subotu, 11. travnja, zahvaljujući suradnji s Flixbusom, organiziran je i besplatan autobusni prijevoz za publiku iz Zagreba u Rijeku i natrag, a rezervacije mjesta i dodatne informacije dostupne su putem adrese protokol@hnk-zajc.hr.