top atrakcije

Ovih 20 najljepših i najzanimljivijih muzeja na svijetu morate posjetiti

  • Autor: Tina Barbarić
  • Zadnja izmjena 16.08.2017 12:32
  • Objavljeno 13.08.2017 u 16:19
Galerija Uffizi u Firenzi

Galerija Uffizi u Firenzi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Na Telegraphov popis nevjerojatnih muzeja koje trebate posjetiti prije nego umrete ugurao se nedavno i zagrebački Muzej prekinutih veza, koji je toliko uspješan da od prošle godine podružnicu ima i u Kaliforniji. Ako dosad niste, pod hitno obiđite tu svjetsku, a domaću atrakciju, a zatim provjerite naš najnoviji izbor najzanimljivijih muzeja i muzejskih centara diljem planete, od klasika bez kojih se (ipak) ne može do čudesnih primjeraka do kojih treba pješačiti dugim tunelom jer su skriveni u planini

Louvre, Pariz

Zgrada najčudesnijeg muzeja svijeta, i najljepšeg u Parizu, izgrađena je 1190. godine, najprije kao tvrđava, a od 16. stoljeća služila je kao kraljevska palača. Kad se kruna 1793. preselila u Versailles, Louvre je napokon otvoren za javnost. Tada sa samo 537 slika. Danas raspolaže s 35 tisuća remek-djela svih europskih naroda i umjetničkih razdoblja do kraja 19. stoljeća te onih egipatske i antičke umjetnosti, uključujući grčku, rimsku, islamsku i orijentalnu. Ukupno u fundusu ima 380 tisuća djela.

Najpoznatija je, naravno, Mona Lisa, čije su dimenzije nešto veće od A2 formata. Da Vincijevo ulje na platnu, za koje se izrodilo bezbroj teorija, uključujući i onu da je u pitanju autoportret koji sugerira homoseksualnost genijalnog umjetnika, svojedobno je Napoleon držao u svojoj sobi. Danas 'La Gioconda' ima vlastite zaštitare i stoji iza neprobojnog stakla.

  • +13
  • +10

Pogled u Louvre

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Osim Mona Lise,  redovite 'postaje' ovdje svakako su i 'Sloboda vodi narod' Eugènea Delacroixa, Hamurabijev zakonik, najpoznatiji i najbolje sačuvani zakonik drevne Mezopotamije, pisan klinastim pismom, potom 'Nika sa Samotrake' ili 'Krilata pobjeda'. Podružnica Louvrea, usput, ove bi se godine, navodno u studenome, trebala otvoriti i u Abu Dhabiju. Projekt je najavljen još 2007.

Vatikanski muzeji, Rim

  • +9
  • +6

Vatikanski muzeji

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Riječ je, u principu, o sveukupno 1400 prostorije, čiji put završava u predivnoj Sikstinskoj kapeli u kojoj su i najpoznatija djela Vatikanskih muzeja, Michelangelove freske 'Posljednji sud' i 'Stvaranje čovjeka', koja je, uz Mona Lisu, jedna od najprepoznatljivijih slika na svijetu. Tu su i druge freske ovoga znamenitog, prije svega, kipara, među njima i 'Adam i Eva', koja je osobito zanimljiva jer na njoj Eva zabranjeno voće bere ne sa stabla jabuke, već, po svoj prilici, smokve.

Impresivna je, osim toga, i Galerija mapa, koja prikazuje niz topografskih karata Italije, potom Rafaelova freska 'Atenska škola', koja prikazuje grčke mislioce oko Platona i Aristotela, te, na koncu, izuzetna mramorna skuptura 'Laokontova skupina', rijetki primjerak kasnog helenizma, koji predstavlja Trojanskog svećenika Laokonta i njegova dva sina u borbi s Posejdonovom morskom zmijom.

Galerija Uffizi, Firenza

Najpoznatije djelo Galerije Ufizzi je Botticellijevo 'Rođenje Venere'

Najpoznatije djelo Galerije Ufizzi je Botticellijevo 'Rođenje Venere'

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Dom slavnog Botticellijevog 'Rađanja Venere', Galerija Uffizi, otvorena davne 1769. godine, slovi za jedan od prvih modernih muzeja u povijesti. Zasluga je posljednje nasljednice Medicevijih, Anne Marie Luise, koja je 1743. obiteljsku kolekciju, prikupljanu preko 300 godina, ostavila Toskani, točnije Firenzi, zahtijevajući da tu i ostane. Među drugim remek-djelima slavne zbirke su i 'Blagovijest' Leonarda da Vincija te Tizianova 'Venera od Urbina', jedan od najboljih ženskih aktova u povijesti umjetnosti.

  • +2

Galerija Uffizi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej Victoria & Albert, London

Britanska je prijestolnica krcata sjajnim muzejima, među kojima su svakako British Museum, National Gallery, Tate Modern i Design Museum, ali jedan je zaista izuzetan. Muzej Victoria & Albert u Kensingtonu, utemeljen 1852. i nazvan po britanskom kraljevskom paru, princu Albertu i kraljici Victoriji, najveći je svjetski muzej primijenjene umjetnosti i dizajna. Od 4,5 milijuna izložaka, V&A se može pohvaliti najvećom zbirkom neoklasične skulpture na svijetu, kao i najvećom kolekcijom izložaka talijanske renesanse izvan Italije. Njegova dalekoistočna kolekcija, osim toga, iz Južne Azije, Kine, Japana i Koreje, slovi za najbolju u Europi, a zbirka islamske umjetnosti ide u rang onoj iz pariškog Louvrea i njujorškog Metropolitan Museum of Art.

  • +10
  • +7

Muzej Victoria & Albert

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ukupno, zdanje broji više od zastrašujućih deset kilometara izložbenih dvorana i hodnika pa se u razgledavanju redovito savjetuje posjeta odjelu arhitekture, potom britanske umjetnosti, europske modne kolekcije, indijske umjetnosti, galeriji skulptura, galeriji umjetnosti 20. stoljeća, odjelu fotografije te 'Rafaelovom stripu', što je zajedničko ime za sedam ogromnih slika koje je papa Lav X naručio za Sikstinsku kapelu, a koje je prije svoga stupanja na prijestolje 1623. kupio kralj Charles I.

Muzej Sir Johna Soanea, London

Muzej Sira Johna Soanea

Muzej Sira Johna Soanea

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Za sve kojima je dosta standardnih muzeja, britanski Muzej Sir Johna Soanea obavezno je odredište. Bivši dom slavnog neoklasicističkog arhitekta, čija su najznačajnija djela palača Engleske banke i Burze, otvoren je za razgledavanje 1837., u godini njegove smrti. Unutra je preko 40 tisuća predmeta, među kojima su neki neprocjenjive vrijednosti, poput sarkofaga egipatskog kralja Setija I., ali ono što najviše oduševljava zapravo je način na koji je u ovom muzeju sve to izloženo. Zaboravite podjelu po stilovima, kronologiji ili bilo što slično.

Remek-djela su ovdje grupirana isključivo logikom Johna Soanea, koji je dobio napismeno da će se sve sačuvati kako je sam zadnje ostavio, a često je predmete razmještao, stvarajući nove koncepte. Tako da je samo na prvi dojam u pitanju kaos u kojem je za izlaganje iskorištena doslovno svaka dostupna površina, svaka pukotina. Jedno vrijeme Hogarthov je 'Rakeov napredak' bio u ormariću za šalice, primjerice, te je pokazivan samo nekima u određenim periodima. I danas se dosta predmeta iz Soaneove ostavštine, koju godišnje posjeti preko 100 tisuća ljudi, može razgledati samo po dogovoru.

Muzejski otok, Berlin

Pogled na berlinski Muzejski otok

Pogled na berlinski Muzejski otok

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Praktični kao i uvijek, Nijemci su se pobrinuli da na jednom mjestu, otoku, točnije, na rijeci Spree, u središtu Berlina, dobijete čitav muzejski kompleks. Museumsinsel izvorno je, za vrijeme pruskog kralja Fridrika Vilima IV, oko 1840-ih, bio središte znanosti i umjetnosti, a dan-danas ga čini pet muzeja. Najstariji, tzv. Stari (Altes), koji je izgradio čuveni arhitekt K.F. Schinkel, zatim Novi (Neues Museum), koji je za vrijeme Drugog svjetskog rata posve uništen te obnovljen, ali tako da su namjerno ostavljeni tragovi razaranja. Najpoznatiji njegov izložak bista je egipatske kraljice Nefertiti zbog koje je razvio i spor između Njemačke i Egipta.

Bista egiptaske kraljice Nefertiti čuva se u Novom muzeju

Bista egiptaske kraljice Nefertiti čuva se u Novom muzeju

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Slijede Stara nacionalna galerija (Alte Nationalgalerie), potom Bode Museum i Pergamski, posljednji, iz 1930., u kojem su fantastične, goleme i autentične rekonstrukcije Pergamskog oltara i Ištarinih vrata grada Babilona. Trenutno je u tijeku obnova cjelokupnog Muzejskog otoka, na kojem živi i sama njemačka kancelarka Angela Merkel, koja ga opisuje 'najmirijim i najljepšim dijelom Berlina'. Obnova će trajati do 2028. i stajati oko 1,3 milijardu eura.

Zlatni trokut umjetnosti, Madrid

Popularni je to naziv za zonu oko madridskog bulevara Paseo del Prado gdje su smješteni neki od najpoznatijih muzeja kako grada tako i čitavog svijeta. To su Prado, Thyssen-Bornemisza i Reina Sofía. U Pradu se, među ostalima, čuva najznačajnije djelo najznačajnijeg portretiste baroka, kraljevskog slikara Diega Velázqueza, 'Male dvorske dame', ulje na platnu iz 1656., koje ovom muzeju dođe nešto kao Mona Lisa Louvreu. Ukupno se može vidjeti 50 od 140 poznatih Velázquezovih slika, a osim njegovog odjela, u Pradu svakako treba posjetiti i 'Portret plemića s rukom na prsima' El Greca, Rafaelovog 'Kardinala', Goyine slike 'Div', 'Gola Maya', 'Portret obitelji Karla IV.' te 'Treći svibnja 1808.', kao i predivni 'Vrt naslada' Hieronymusa Boscha i Rubesove 'Tri gracije'.

Reina Sofía, nazvan tako u čast španjolske kraljice, otvoren je 1992. i izlaže samo djela nastala nakon rođenja Pabla Picassa, 1881. Upravo njegova 'Guernica', nastala tijekom Španjolskog građanskog rata, glavna je zvijezda ovoga muzeja. Treći madridski it-muzej, Thyssen-Bornemisza, nastao je kad je država 1993. otkupila ogromnu zbirku obitelji njemačkog baruna Hansa Heinricha von Thyssen-Bornemisze, a čine je djela manje-više svih koji u svijetu umjetnosti nešto znače. Vrijedi, međutim, istaknuti sjajni 'Metropolis' Georgea Grosza.

  • +7
  • +4

Zlatni trokut umjetnosti u Madridu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej suvremene umjetnosti, MACBA, Barcelona

Četvrt Raval bila je zloglasna u Barceloni dok je početkom 1980-ih vlasti nisu odlučile pretvoriti u jednu od pet muzejskih u gradu. U njoj danas dominira Muzej suvremene umjetnosti Barcelone, poznatiji kao MACBA, koji je sam po sebi izložak, remek-djelo slavnog arhitekta Richarda Meiera iz 1995. (Meier je zaslužan i za sjajni muzej Getty u Los Angelesu). U zbirci MACBA ima oko pet tisuća djela koje ne pokazuje u klasičnom stalnom postavu, već tematski predstavlja u pravilnim razmacima, s naglaskom najčešće na posljednjim kupljenim primjercima i njihovu odnosu prema ostatku zbirke.

  • +1

MACBA

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej, osim toga, od 2006. organizira i dvogodišnji poslijediplomski studij Programa d’Estudis Independents, zamišljen kao alternativa i dodatak institucionaliziranome akademskom obrazovanju na području umjetnosti.

Muzej Benaki, Atena

Osnovao ga je 1931. sin političara i bogataša Emmanuela Benakisa, Antonis Benakis, i danas je jedan od najznačajnijih u Grčkoj, Europi i dalje. Na ukupno pet lokacija (s još jednom u planu) uključuje više od 120 tisuća umjetnina koje se dijele u šest kolekcija. Osim ogromne posvećene Grčkoj, tu je i jedna, primjerice, posvećena igračkama, igrama i drugim dječjim zanimacijama od antike do 1970., s grčkog područja i šire.

Ikona iz 1699. u Muzeju Benaki

Ikona iz 1699. u Muzeju Benaki

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Zanimljiv je i zaseban muzej posvećen islamskoj umjetnosti, otvoren 2004., koji, s više od osam tisuća izložaka iz Europe, Bliskog Istoka, Sjeverne Afrike, Perzije i Indije, posjeduje jednu od najvažnijih zbirki ove vrste u svijetu.

Muzejski trg, Amsterdam

U glavnom gradu Nizozemske mogu se naći brojni specijalizirani zanimljivi muzeji, poput onoga posvećenog filmu, zatim kazalištu, fotografiji, torturi, erotici pa i Ajaxu, ali tri najatraktivnija nalaze se na tzv. Muzejskom trgu (Museumplein). To su, najpoznatiji, nizozemski nacionalni ili Državni muzej (Rijksmuseum), potom Muzej Van Gogh te Gradski muzej Stedelijk.

Rijksmuseum, koji je prošle godine posjetilo 2,5 milijuna ljudi, posjeduje bogatu kolekciju radova iz nizozemskog zlatnog doba (17. stoljeće), ali najslavnije djelo, ujedno i simbol ove države, svakako je 'Noćna straža'. To Rembrandtovo ulje na platnu iz 1642. ima svoju posebnu galeriju, a nekoliko je puta bilo i žrtvom napada. Prvi put 1975., kad je sliku isjekao jedan kuhar, nakon što su ga otpustili iz državne kraljevske mornarice.

  • +4
  • +1

Najbolji muzeji Amsterdama

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Drugi amsterdamski hit-muzej, posvećen jednom od omiljenih nizozemskih slikara, legendarnom Vincentu van Goghu, otvoren je 1973. i posjeduje najveću kolekciju njegovih radova, preko 200 slika i skica te oko 550 crteža i bilješki. Na koncu, Stedelijk nudi pregled moderne i suvremene umjetnosti i dizajna od ranog 20. stoljeća naovamo. Vasilij Kandinski, Ernst Kirchner, Marc Chagall, Henri Matisse, Jackson Pollock, Andy Warhol, Gilbert & George samo su neki od umjetnika čiji su radovi ovdje zastupljeni.

Muzej suvremene umjetnosti Louisiana, Humlebæk

Mobilna skulptura Alexandera Caldera u Muzeju moderne umjetnosti Louisiana

Mobilna skulptura Alexandera Caldera u Muzeju moderne umjetnosti Louisiana

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Čuveni danski Muzej suvremene umjetnosti Louisiana, osnovan je 1958. u mjestu smještenom 32 kilometra sjeverno od Kopenhagena. Impresivnu mu zbirku čine, među ostalim, Giacomettijeve brončane skulpture, djela umjetničke skupine CoBrA (nazvana po početnim slovima gradova Kopenhagena, Bruxellesa i Amsterdama), najznačajnijih predstavnika pop-arta – Andyja Warhola i Roya Lichtensteina, djela Joana Miróa, ali ono čime oduševljava prije svega su njegovi interijeri i eksterijeri.

Posjetitelji se odmaraju ispred Muzeja

Posjetitelji se odmaraju ispred Muzeja

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Pravo arhitektonsko čudo, ovaj se Muzej iz svog središta u svim smjerovima prostire u obliku krakova, koji su jednim dijelom izvedeni nadzemnim staklenim hodnicima, a drugim nestaju u podzemlju. Okoliš muzeja čine brižljivo uređeni travnjaci s pogledom na more i švedsku obalu u daljini. Posjetitelji stoga u Parku skulptura nerijetko provode čitav dan, obiteljski, uživajući u pikniku ili se izležavajući na obližnjoj plaži.

Državni muzej Ermitaž, Sankt Peterburg

Ogromnu zbirku od preko tri milijuna predmeta, koliko ih čuva slavni ruski Ermitaž, prije više od dva i pol stoljeća započela je Katarina Velika. Za vrijeme Nikole I., 1852., napokon je otvoren za javnost. Sveukupno ga na obali Neve u Sankt Peterburgu čini šest zgrada, od kojih je najimpresivniji Zimski dvorac.

  • +14
  • +11

Ermitaž

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ostale su Mali Ermitaž, Stari Ermitaž i Novi Ermitaž, a tu su i Kazalište Ermitaža i Pomoćni dom, koje su zatvorene. Monumentalni je muzej, osim toga, poznat i po svojim mačkama, koje praktički od osnutka, po odluci Katarine Velike, čuvaju umjetnine od glodavaca. U moderno ih se vrijeme svakako može zamijeniti, ali od tradicije 'ermita', koji svaki ima radnu knjižicu, ne odustaje se.

Muzej američke umjetnosti Whitney, New York

Naravno da kad odete u Veliku jabuku morate obići 'presveto trojstvo', dakle, Muzej moderne umjetnosti (MoMA), Metropolitan, tj. Met i Guggenheim jer je svaki, osobito Guggenheim, kao posljednje djelo arhitekta Franka Lloyda Wrighta, nevjerojatan. Ipak, ovdje neki sasvim drugi muzej dobiva istaknuto mjesto i to onaj koji je nastao na osnovu odbijenice iz spomenutog Meta. U pitanju je Muzej američke umjetnosti Whitney, koji je 1931. otvorila Gertrude Vanderbilt Whitney, sa svojih 700 umjetnina koje Metropolitan nije htio. Danas je to sjajna kolekcija svih mogućih američkih majstora, među njima Cindy Sherman, Barbare Kruger, Sola LeWitta, Rothka, Baldessarija, Raymonda Pettibona, Williama H. Johnsona, Kiki Smith, Diane Arbus, Margaret Bourke-White, Paula Cadmusa.. i mnogih drugih o kojima detaljnije možete čitati na službenoj stranici Muzeja.

Muzej je, osim toga, poznat i po tome što umjetnici mogu raditi što žele u prostorima za izlaganje, pa i probijati podove, a i po tome što na krovu nove zgrade, u koju su preselili 2015. i koju je projektirao Renzo Piano, imaju i svoje košnice. Med čak i prodaju u dućanu.

Centar za suvremenu umjetnost Inhotim, Belo Horizonte

Kulturološki raj Brazila, Verasilles Južne Amerike samo su neki od naziva za Inhotim, botanički vrt i otvoreni muzej suvremenih umjetnosti smješten u provinciji Minas Gerais, u blizini grada Belo Horizonte. Ideja je brazilskog rudarskog magnata i multimilijardera te izrazitog boema Bernarda Paza koju je realizirao jedan od najpoznatijih pejzažnih arhitekata suvremenog doba, Roberto Burle Marx.

  • +4
  • +1

Inhotim

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Osim umjetnina, među njima i onih u potpisu Matthewa Barneya, Chrisa Burdena, Janet Cardiff, Anisha Kapoora i brazilske superzvijezde Tunga, Inhotim posjeduje najveću zbirku biljnih vrsta u Južnoj Americi (preko 4500) te najveću zbirku palmi na svijetu (oko 1500 vrsta). Način izlaganja ili susretanja s umjetnošću ovdje je prilično osebujan. Jedan paviljon, primjerice, posjetiteljima obećava osjećaj kao da su na kokainu, u drugom se može i zaplivati u bazenima, treći u ponudi ima viseće lježaljke, hammocke. Između paviljona vas pak osoblje prevozi vozilima za golf terene.

Muzej moderne latinoameričke umjetnosti, MALBA, Buenos Aires

Apsolutno svi umjetnički pokreti, od Meksika do Argentine, bez obzira na njihovu zastupljenost u medijima ili poznatost u široj javnosti, našli su svoje mjesto u MALBA-i, specijaliziranoj za ovu ionako posebnu regiju. Otvorena je 2001., a neki od značajnijih djela koja izlaže su 'Par' Alejandra Xula Solara, 'Prosvjed' Antonia Bernija, 'Autoportret s majmunom i papigom' Fride Kahlo, 'Draga, jesi li dobro', Antonia Diasa i sjajni 'Udovci' Fernanda Botera.

  • +4
  • +1

MALBA

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Nacionalni muzej palača, Taipei

Izvorno smješten u Pekingu, u kraljevskoj palači Zabranjeni grad, Nacionalni muzej palače (jednim dijelom) u Taipei se preselio 1965. Danas je tamo gotovo 700 tisuća predmeta, kineskih umjetnina i blaga neprocjenjive vrijednosti koji bilježe gotovo sve povijesne periode razvoja zemlje.

Natpis 'Za čitav svijet' na ulazu u Muzej

Natpis 'Za čitav svijet' na ulazu u Muzej

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Najviše ih je iz kineske imperijalne kolekcije, započete prije više od 1000 godina, za vrijeme dinastije Song. Prema nekim računicama, za obilazak apsolutno svih izložaka u Nacionalnom muzeju palače trebalo bi čitavih 12 godina. Za one željne brzinske ture, tri su predmeta osobito popularna i vrlo osobita sama po sebi. Prvi je antička skulpturica, veličine šake, otprilike, izrađena od žada, poludragog kamena Dalekog istoka. Motiv? Kupus. Drugi izložak je kristal, jaspis, u obliku komada kuhane svinjetine, domaćeg specijaliteta, a treći brončani kotao iz perioda dinastije Zhou. 

  • +5
  • +2

Nacionalni muzej palače Taipei

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej Miho, Shigaraki

Jugoistočno od japanskog Kyota zaista postoji mitska Shangri-la, utopija, zemlja potpunog mira i harmonije. Do nje, doduše, treba pješačiti dugim tunelom, ali isplati se. Na drugom je kraju predivni Muzej Miho iza kojega stoje nasljednica japanskog tekstilnog carstva Toyobo, Mihoko Koyame, tj. njezina privatna kolekcija, i čuveni kineski arhitekt I.M. Pei, koji je muzejski prostor osmislio tako da se savršeno uklapa u svoj okoliš. Najveći mu je dio, skoro tri četvrtine zdanja, stoga smješteno unutar planine pa se na prvi dojam čini puno skromnijim nego što zaista jest.

  • +1

Muzej Miho u Japanu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Ni zbirka nije nimalo skromna. Neki od njenih hitova mezopotamijski su mozaici, afganistanske statue Budhe te starorimske freske. Miho je otvoren od ožujka do prosinca, ostatak godine ne radi zbog loših vremenskih uvjeta.

Muzej islamske umjetnosti, Doha

Još jedan projekt I.M. Peia, zbog kojega se, kad su ga pozvali, vratio iz mirovine. Raskošni Muzej islamske umjetnosti otvoren je 2008., prema želji arhitekta (koji je u travnju proslavio stoti rođendan, inače), na umjetnom, za tu svrhu izgrađenom otoku.

Muzej islamske umjetnosti u Dohi

Muzej islamske umjetnosti u Dohi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Razlog zašto se inzistiralo na Peiu, čija je i piramida ispred Louvrea, jest taj što se Katar ovim projektom htio veoma ozbiljno postaviti na kulturnu mapu svijeta, a sudeći prema rezultatima posljednjih godina poslovanja, to mu je i pošlo za rukom.

  • +7
  • +4

Muzej islamske umjetnosti u Dohi

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej nudi jednu od najcjelovitijih zbirki islamskih umjetnina, s izlošcima iz vremena od 7. do 19. stoljeća, koji potječu iz Španjolske, Egipta, Irana, Iraka, Turske, Indije i Središnje Azije.

Muzej islamske umjetnosti i Vrt Majorelle, Marakeš

U oazi prepunoj stabala kokosa, kaktusa i bambusa, u predivnom botaničkom Vrtu Majorelle, smjestio se Muzej islamskih umjetnosti koji je, kao i vrt, u vlasništvu pokojnog modnog dizajnera Yvesa Saint-Laurenta i njegovog partnera Pierrea Bergéa. U zdanje, u kojem dominira plava boja, par se zaljubio i kupio ga 1980-ih, osiguravajući da ga se sačuva, pošto je nakon smrti prvog vlasnika, francuskog umjetnika Jacquesa Majorella, sredinom 1960-ih, objekt počeo propadati.

  • +12
  • +9

Muzej islamske umjetnosti u Marakešu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej je smješten u nekadašnjoj Majorellovoj radionici, a u kolekciji su skupocjeni sjevernoafrički tekstil iz Saint-Laurentove osobne zbirke, kao i razne keramike, nakit i umjetničke slike Majorellea. U Marakešu, koji je bio ljubav Saint-Laurenta, uskoro bi se trebao otvoriti i novi muzej posvećen velikom dizajneru, čiji je pepeo, kad je umro, prosut upravo po stazama Vrta Majorelle.

Egipatski muzej, Kairo

Bez ovoga, kao i bez Louvrea, jednostavno ne može. Egipatski muzej u Kairu, najopsežnija je zbirka drevnih egipatskih umjetnina na svijetu. Ima ih preko 136 tisuća, ne računajući stotine tisuća drugih u podzemnim skladištima.

  • +2

Egipatski muzej u Kairu

Izvor: Profimedia / Autor: Profimedia

Muzej potječe od Službe za egipatske antikvitete, koju je egipatska vlada osnovala 1835. Namjera je bila da se na taj način zaustavi pljačka starina s brojnih nalazišta te da se sačuvaju artefakti. Lokacija muzeja nekoliko se puta mijenjala, a od 1900. je u današnjoj neoklasicističkoj zgradi na Trgu Tahir u središtu Kaira. Krunom zbirke smatraju se grobni ostaci faraona Tutankamona, prije svega njegova posmrtna maska, te Soba kraljevskih mumija.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi