nakon 500 godina

Njemački znanstvenici tvrde: Riješili smo zagonetku osmijeha Mona Lise

14.03.2017 u 11:27

Bionic
Reading

Znanstvenici Sveučilišta u Freiburgu tvrde kako su konačno riješili zagonetku osmijeha Mona Lise, najpoznatijeg djela Leonarda da Vincija, koji je već desetljećima tema brojnih debata povjesničara umjetnosti diljem svijeta

Krije li se tuga ili sreća na njezinu licu, pitanje je koje se poteže stoljećima kad je u pitanju portret Lise Gherardini, najpoznatije slike Leonarda da Vincija. Naime zagonetni osmijeh Mona Lise misterij je koji se pokušava riješiti već pola stoljeća, a znanstvenici na Sveučilištu u Freiburgu tvrde kako su u tome konačno uspjeli.

'Izraz njezina lica znači sreću', poručuju njemački znanstvenici nakon detaljnog istraživanja kojim su došli do tog zaključka. Naime, u istraživanju je sudjelovalo dvanaest ispitanika kojima je pokazano devet fotografija crno-bijele verzije slavne slike Leonarda da Vincija. Usne Mona Lise na osam fotografija bile su digitalno obrađene pa je tako na četiri fotografije djelovala sretnije, a na četiri tužnije nego u originalu. Tek je na jednoj fotografiji bila originalna verzija slike.

Nakon što su 30 puta izmjenjivali verzije slike (među kojima je bila i originalna) pred svakim od ispitanika, u 97 posto slučajeva originalna fotografija slike ocijenjena je kao sretna. Ispitanici su u većini slučajeva vidjeli osmijeh na originalnoj slici te su prema tome zaključili da se iza Mona Lisina osmijeha krije sreća, piše Independent.

'Bili smo šokirani. Zbog prijašnjih opisa iz povijesti umjetnosti, očekivali smo da će ispitanicima najnejasnija biti originalna verzija', rekao je neuroznanstvenik Juergen Kornmeier koji je surađivao u istraživanju.

U drugom eksperimentu koji je uključio osam fotografija tužnijih verzija slike Mona Lise, uz fotografiju originala, ispitanici su i tada odlučili kako je Mona Lisa na originalnoj verziji fotografije sretna.

'Nemamo apsolutnu fiksnu skalu sreće i tuge u našem mozgu. Naš mozak uspijeva vrlo brzo skenirati na terenu. Prvo primjećujemo ukupan raspon, a onda prilagođavamo naše procjene', zaključio je Kornmeier.

'Možda postoji nejasnoća u nekim drugim aspektima, ali ne kad treba razlikovati sreću od tuge', dodao je.