Dok se izdavačka industrija priprema za još jednu dinamičnu sezonu, 2026. godina oblikuje se kao godina velikih povrataka, hrabrih debija i dubokih povijesnih istraživanja. Od vrhunske svjetske beletristike do provokativne domaće proze, hrvatski nakladnici pripremili su kataloge koji odražavaju sve složenosti našeg vremena.

Povratak titana i književne legende

Godinu otvaraju imena koja desetljećima dominiraju svjetskom književnošću. Iz pera Salmana Rushdieja izlazi roman Grad pobjede (V.B.Z.), epska priča o ženi iz 14. stoljeća koja u južnoj Indiji gradi grad kao prkos patrijarhatu, napisana nakon brutalnog napada na autora 2022. godine. Zadie Smith u svom prvom povijesnom romanu Prevara (V.B.Z.) istražuje stvarni sudski slučaj iz 19. stoljeća koji propituje granice istine i pravde. Posljednji roman nobelovca Marija Vargasa Llose Posvećujem ti svoju šutnju (Vuković&Runjić) istražuje peruansku kulturu kroz misterij anonimnog, ali genijalnog gitarista, dok se Javier Marías postumno vraća klasikom Sve duše (V.B.Z.), introspektivnom pričom o oksfordskom životu.

Ljubitelji povijesnih saga s veseljem će dočekati roman Isabel Allende Ime mi je Emilija del Valle (Vuković&Runjić), u kojem se vraća korijenima, prateći ambicioznu mladu ženu koja pod muškim pseudonimom izvještava o građanskom ratu u Čileu, a koji se nadovezuje na njezinu trilogiju Kuća duhova. Španjolska zvijezda María Dueñas s novim bestselerom Ako se jednog dana vratimo (Fraktura) donosi potresnu priču o mladoj Ceciliji koja u oranskoj luci 1920-ih bježi od gladi i mračne prošlosti, gradeći svoj uspon kroz tri burna desetljeća povijesti.

Snaga suvremenog ženskog iskustva i otpora

Godina 2026. bit će u znaku revalorizacije ženskih glasova koji beskompromisno progovaraju o majčinstvu, ratu i osobnom osnaživanju. Lea Ypi u knjizi Nedostojna (OceanMore) koristi arhive i obiteljske anegdote kako bi rekonstruirala život svoje bake, propitujući s kojim moralnim autoritetom sudimo o odlukama prošlih generacija. U sferi memoara, najmlađa nobelovka Malala Yousafzai u knjizi U potrazi za vlastitim putem (Profil) nudi iskren pogled na svoje odrastanje i tjeskobu, podsjećajući da pravi uzori nisu savršeni. Potresno svjedočanstvo donosi i Inela Nogić u autobiografskoj prozi Miss opkoljenog Sarajeva (Hena com), koja vodi od podrumskog izbora ljepote usred rata do svjetskih modnih pista.

U romanu Mir košnica (Disput), objavljenom 1947., dvije godine prije Drugog spola Simone de Beauvoir i feminističkih romana koji će uslijediti, Alice Rivaz istražuje teme muške dominacije u braku. Snažnu društvenu kritiku upućuje Gertraud Klemm u romanu Majka na papiru (Hena com), gdje nemilosrdno secira mitove o majčinstvu i birokratske apsurde sustava posvojenja. Posebno je ljekovita zbirka Od čega bute vi umrli? (Profil), u kojoj žene okupljene oko udruge Nismo same o borbi s rakom dojke pišu kroz autentičan humor koji služi kao moćno oružje protiv bolesti

Suvremena hrvatska proza: Trauma i svakodnevica

Domaća književna produkcija u 2026. godini donosi oštru društvenu kritiku i duboke povijesne rekonstrukcije. Snježana Banović u romanu Gromova djeca (Fraktura) koristi mikrokozmos kazališne škole kao metaforu za korupciju i zlouporabu moći, dok Sibila Petlevski u sagi Duhovi zemlje (Sandorf) kroz sudbinu sestara Baković istražuje ideale i zablude u doba NDH. Eksperimentalne pristupe povijesti donose Denis Peričić s mozaičkim romanom o sovjetskoj avangardi Babelj, Bruno, Berija (Disput) te Tomislav Ribić koji u Kornjači u staklenci šutnje (Disput) polifonično rekonstruira život u Varaždinu od tridesetih do šezdesetih godina prošlog stoljeća

Monika Herceg debitira romanom Ovdje počinje šuma (Fraktura), pričom o odrastanju u siromaštvu ispričanom iz perspektive djeteta. Elvis Bošnjak u Gluhoj noti (OceanMore) povezuje opkoljeni ukrajinski grad Černihiv sa splitskom kazališnom scenom, istražujući umjetnost u ratu. Nora Verde u romanu Vatrene ulice (OceanMore) fokusira se na splitsku supkulturu koju prekida nadolazeći rat, dok Eda Vujević u zbirci Silom domaćica (Fraktura) duhovito bilježi obiteljski život u pandemiji. Dunja Matić donosi minucioznu studiju obiteljskih odnosa u romanu Daj da te vidim (OceanMore), Ana Brnardić u Jezeru (OceanMore) lirično i precizno bilježi nestajanje bolesnog oca, dok Zoran Pilić u dnevniku Draga Praznino (Disput) bilježi opažanja o knjigama, filmovima i propadanju civilizacije.

Japanski val i globalna fantastika

Japanska književnost proživljava svoj zlatni trenutak. Ljubitelji Harukija Murakamija u ovoj će godini moći uživati u zbirci priča Slijepa vrba, usnula žena (Vuković&Runjić), koja obuhvaća četvrt stoljeća stvaralaštva slavnoga pisca. Roman Sestre u žutom (Vuković&Runjić) zvijezde u usponu Mieko Kawakami opisan je kao "japanski Breaking Bad" a donosi priču o četiri žene koje otvaraju bar u Tokiju. U romanu Gromka grmljavina i pčela zuj (Vuković&Runjić) jedna od najprodavanijih spisateljica u Japanu Riku Onda čitatelje uvodi u okrutni svijet pijanističkih natjecanja, dok Yoko Ogawa u Policiji sjećanja (Hena com), koji je bio u finalu nagrade Man Booker International, gradi parabolu o otoku na kojem sjećanja sustavno nestaju.

Ljubitelji spekulativne fikcije dobit će kapitalna izdanja: trilogiju Zaklada (Lumen) Isaaca Asimova u novom prijevodu, kao i završetak trilogije Knjiga o Prahu (Lumen) Philipa Pullmana pod naslovom Polje ruža. Hao Jingfang, prva Kineskinja dobitnica Nagrade Hugo, predstavlja zbirku Dubina usamljenosti (Vuković&Runjić), a za one koji traže mračniji ugođaj, tu je gotička saga Blackwater (Lumen) Michaela McDowella, koja spaja južnjačku obiteljsku dramu s hororom.

Psihološki trileri i obiteljske tajne

Ova kategorija naslova donosi duboka poniranja u ljudsku psihu, gdje se svakodnevica sudara s neriješenom prošlošću ili opasnim iluzijama. Katie Kitamura u romanu Audicija (OceanMore), koji je ušao u uži izbor za nagradu Booker 2025., gradi napetost oko neimenovane njujorške glumice propitujući uloge koje svi igramo u stvarnom životu. Na sličnom tragu istraživanja neočekivanih životnih obrata je i Alessandro Piperno koji u romanu Duh obitelji (OceanMore) portretira profesora Sacerdotija, ostarjelog mizantropa i romanopisca čiji se izolirani svijet, ispunjen knjigama i duhovima tragične prošlosti, urušava dolaskom osmogodišnjeg dječaka Noaha.

Kraljica irskog krimića Tana French u romanu Lovac (Vuković&Runjić) majstorski propituje koliko je čovjek spreman daleko ići da zaštiti voljene te gdje točno leže granice osvete i žrtve. Obiteljske tajne poprimaju šire, političke razmjere u radu Sergeja Lebedeva, čiji je roman Kolovoški ljudi (Fraktura) snažna potraga za identitetom u kojoj pripovjedač pokušava riješiti enigmu svoga djeda, čovjeka čiji život nosi tragove i heroja i dželata unutar sovjetskog terora. Gaël Faye u nagrađivanom romanu Jakaranda (MeandarMedia) kroz četiri generacije prati tragediju Ruande. Faye koristi vizuru dječaka kako bi delikatno opisao traumu genocida, ispreplićući ljudsko i neljudsko u sjeni drveta jakarande.

Publicistika, teorija i društvena kritika

U središtu teorijskih promišljanja nalazi se propitivanje književnog kanona i mehanizama slave. Svjetski ugledna sociologinja Gisèle Sapiro u knjizi Što je svjetski autor? (MeandarMedia) analizira kako nastaje međunarodna slava i koji čimbenici omogućuju pristup književnom priznanju izvan nacionalnih granica, osporavajući prevlast zapadnih bijelih muškaraca. Njezino će se djelovanje dodatno istražiti kroz naslov Sociologija književnosti (MeandarMedia), dok se izdavač nada objaviti i opsežnu hrestomatiju Gojka Tešića, Zagrebačka književna avangarda. Nadovezujući se na te teme, Pierre Bourdieu u djelu Imperijalizmi (MeandarMedia) kritizira neoliberalnu globalizaciju i intelektualni imperijalizam.

Društvenu angažiranost donosi nizozemski sociolog i povjesničar Rutger Bregman s naslovom Moralna ambicija (Naklada Ljevak), pozivajući mlade da svoju ambiciju usmjere s osobne zarade na rješavanje najhitnijih svjetskih problema. Istodobno, Silvia Federici u knjizi Vještice, progoni vještica i žene (Sandorf) povlači paralelu između povijesnog progona vještica i modernog nasilja nad ženama unutar kapitalističkih društvenih odnosa.

Povijest, rat i mediji

Povijesni blok predvode naslovi koji istražuju kolonijalno nasljeđe i sukobe koji su oblikovali moderni svijet. Andrew Pettegree u knjizi Knjiga u ratu (Petrine knjige) istražuje neraskidivu vezu između tiskane riječi i ratovanja. Slično tome, Rashid Khalidi u djelu Stogodišnji rat protiv Palestine (Petrine knjige) nudi povijesni pregled izraelsko-palestinskog sukoba, dok se Adam Hochschild u knjizi Duh kralja Leopolda (Petrine knjige) bavi mračnim kolonijalnim nasljeđem u DR Kongu.

Domaća autorica Barbara Matejčić u knjizi Ubijanje za fotografiju (Sandorf) donosi rezultate detaljnog istraživanja o ubojstvima civila u Brčkom, propitujući ulogu medija u ratu i njihovu zloupotrebu u nedemokratskim sustavima. Regionalni interes pobudit će i klasik Ryszarda Kapuścińskog Nogometni rat (Sandorf), koji kronološki bilježi groteskne i apsurdne aspekte ratovanja u drugoj polovici 20. stoljeća. Na kraju, Mladen Tomorad u opsežnom djelu Povijest Sjedinjenih Američkih Država od 16. do početka 20. stoljeća (Školska knjiga) prati uspon te države od europskih kolonija do svjetske velesile.

Egzistencijalni putokazi: Između labirinta psihe i snage prirode

U sferi psihologije, naglasak je na razumijevanju emocija i navigaciji kroz digitalno doba. Jonathan Haidt u knjizi u stripu The Amazing Generation (Školska knjiga) tinejdžerima nudi vodič kroz tajne koje tehnološki lideri skrivaju, pomažući im da izbjegnu zamke anksioznosti i nauče kako u digitalnom svijetu postati "izvanredan". Nadovezujući se na važnost unutarnjeg svijeta, Leonard Mlodinow u knjizi Emocionalno (Školska knjiga) koristi neuroznanost kako bi objasnio da su osjećaji ključni za svaku odluku koju donosimo, dok psihoterapeutkinja Meg Josephson u naslovu Ljutiš li se na mene? (Školska knjiga) istražuje mehanizam "ugađanja drugima" kao nesvjesni obrazac preživljavanja iz djetinjstva.

Potraga za smislom i opstankom širi se s ljudske psihe na cijeli planet u najznačajnijim ekološkim naslovima sezone. Međunarodni bestseler Greenwood (Hena com) kanadskog autora Michaela Christieja velebna je obiteljska saga o drvnim magnatima koja se proteže od Velike depresije do bliske budućnosti i "Velikog odumiranja". Christie, bivši tesar, s nevjerojatnom preciznošću isprepliće sudbine obiteljskih stabala s prašumama duglazija, propitujući jesu li te veze ljekovite ili sablasne. Na sličan se način ekološkom krizom bavi i Maria Reva u romanu Endling (Lumen). Kroz crni humor i tragikomediju zabuna u ratnoj Ukrajini, Reva prati ekscentričnu znanstvenicu koja pokušava spasiti puža Ljevaka, posljednjeg pripadnika svoje vrste, otvarajući teška pitanja o uništenju okoliša i nadi u vrijeme kada se svijetom širi tama.

Biografije, memoari i eseji

Ljubitelji glazbene i sportske povijesti dobit će uvid u intimu ikona. Ian Leslie u knjizi John and Paul (Školska knjiga) nudi intiman portret odnosa Lennona i McCartneyja kroz analizu njihovih pjesama. David Remnick otvara novu sportsku biblioteku Petrinih knjiga biografijom Kralj svijeta: Muhammad Ali i uspon američkog heroja. Esejistika donosi vrhunske naslove poput Kamena ludosti (Vuković&Runjić) Benjamína Labatuta, gdje autor promišlja otkriće kaosa i pokušava odstraniti "kamen ludosti" koji poput lukovice raste u našim umovima dok zbilja oko nas poprima sve nevjerojatnije oblike, podsjećajući da je ludilo ponekad posve prikladan odgovor na stvarnost.

Rosa Montero u prozno-esejističkoj zbirci Opasno je biti pri zdravoj pameti (Disput) istražuje vezu između kreativnosti i ludila, dok Helena Sablić Tomić u knjizi Sve je osobno (Naklada Ljevak) nudi britku anatomiju čitanja suvremenih hrvatskih pisaca.

Svevremeni klasici

Vrhunac književne sezone svakako će biti dovršetak četvrtog kola Djela Miroslava Krleže, osmosveščanog projekta Školske knjige realiziranog u suradnji s HAZU-om, koji obuhvaća Krležine Dnevnike s pogovorom Helene Sablić Tomić, dramsku zbirku koja uključuje dramu Vučjak, pjesničku zbirku Simfonije te glasovite polemike predvođene Mojim obračunom s njima. Paralelno s tim naglasak je na susretu kanonskih tekstova i vrhunskih likovnih interpretacija: Homerove Ilijada i Odiseja u prijevodu Tome Maretića bit će opremljene ilustracijama Johna Flaxmana, a Miltonov Izgubljeni raj legendarnim Doréovim drvorezima (Školska knjiga). Među novim izdanjima klasika ističu se i Orkanski visovi Emily Brontë, jedan od najpoznatijih i najintenzivnijih ljubavnih romana svjetske književnosti, koji u prijevodu Nede Paravić prvi put izlazi u izdanju Znanja.

Istodobno, drugi nakladnici otvaraju prostor novim prijevodima i zaboravljenim europskim naslovima. Petrine knjige donose Ja koja nikada nisam upoznala muškarce Jacqueline Harpmann, Terra nostru Carlosa Fuentesa, Aleph Luisa Borgesa i Korekture Thomasa Bernharda, proširujući program i postkolonijalnim klasicima Tsitsi Dangarembge Nervous Conditions i Segu Maryse Condé. Poseban doprinos otkrivanju "skrivenih" europskih klasika daje Disput, s romanom Čija je krivica? Sofije Tolstoj, napisanom kao ženski odgovor na bračnu dramu njezina supruga Lava Tolstoja, te jedinim realističnim romanom W. B. Yeatsa, John Sherman, prožetim autobiografskim elementima. Karl Kraus u aforizmima Noću iz 1918. nesmiljeno prokazuje ratnohuškačku politiku i lažni moral, dok Leo Lipski u eksperimentalnom miniromanu Piotruś prikazuje degradaciju čovječanstva u otuđenom svijetu.

Novi horizonti: Od britke satire do povijesnih margina

Uz već najavljene književne blockbustere, godina donosi i niz dragulja koji istražuju rubove ljudskog iskustva kroz inovativne forme. Richard Flanagan u nagrađivanom romanu Gouldova knjiga riba (Vuković&Runjić) nudi iznimno živopisnu prozu o australskoj kažnjeničkoj koloniji i potrazi za ljubavlju u nemogućim uvjetima. Britanska autorica Natasha Brown u satiričkom romanu Univerzalnost (Profil) precizno secira suvremene "kulturne ratove" i moć medija kroz perspektivu različitih aktera jednog viralnog misterija. Slično, modernim fenomenima bavi se i Ilja Leonard Pfeijffer čiji roman Peachez, jedna romansa (V.B.Z.) propituje intimu i manipulaciju kroz stvarni slučaj internetske prevare, dok Nancy Huston u romanu Francia (OceanMore) donosi potresan i dirljiv portret trans žene u Parizu koja se bori za opstanak i dostojanstvo svoje obitelji.

Povijesna i žanrovska produkcija dodatno se obogaćuje naslovima poput Mravinjaka (Disput) Margit Kaffke, koji lirski prikazuje sukob modernih ideja i tradicije u mađarskoj samostanskoj školi početkom prošlog stoljeća. Tatiana Tibuleac u romanu Ljeto kad je mama imala zelene oči (V.B.Z.) donosi snažnu priču o traumi i kompleksnom majčinskom odnosu, dok Sandro Veronesi u Crnom rujnu (Naklada Ljevak, Premio letterrario Elba 2024.) majstorski isprepliće dječju pubertetsku ljubav s povijesnim masakrom na Olimpijadi 1972. godine. Za ljubitelje fantastike, James Islington u romanu Volja mnogih (Lumen) gradi svijet nadahnut starim Rimom, istražujući teme kolonijalizma kroz prizmu opasne akademije magije, dok Barbi Marković u zbirci Mini horor (V.B.Z.) donosi nagrađivanu, pomaknutu sliku suvremenog života srednje klase kroz niz refleksivnih prizora.