KNJIŽEVNE PREPORUKE ZA LJETO

Deset knjiga koje ćete uživati čitati na plaži

  • Autor: Gordan Duhaček
  • Zadnja izmjena 09.06.2017 10:52
  • Objavljeno 09.06.2017 u 10:52
Književne preporuke za ljeto

Književne preporuke za ljeto

Izvor: Nakladnici / Autor: Tportal.hr/Mihaela Maras

Iako kalendarski ljeto počinje tek 21. lipnja, sudeći po vremenskim prilikama, najtoplije godišnje doba već je došlo u Hrvatsku, stoga smo izdvojili deset svježe objavljenih knjiga na koje vrijedi potrošiti vrijeme tijekom godišnjeg odmora. Tu su strani hitovi, domaći fantasy, biografije slavnih muzičara, duhovite priče o zombijima, savjeti nobelovaca i štošta drugo. Riječ je o vrhunskim proznim i publicističkim djelima koja predstavljaju savršeno štivo za plažu

‘Priča o novom prezimenu’ Elena Ferrante (Profil;, prevela Ana Badurina)

‘Priča o novom prezimenu’ drugi je dio tetralogije o Eleni i Lili koji je misterioznoj Eleni Ferrante donio svjetsku slavu i unisono oduševljenje kritike. Dok smo u prvom romanu ‘Genijalna prijateljica’ pratili njihovo djetinjstvo i adolescenciju, u ‘Priči o novom prezimenu’ Elena i Lila sad su u svojim dvadesetima. Lila je postala zatvorenica svog braka, dok se Elena polako otkriva. Obje postaju žene plaćajući visoku, a ponekad i okrutnu cijenu koju taj prijelaz zahtijeva.

Elena Ferrante je pseudonim talijanske spisateljice koja je autorica niza kritičarski hvaljenih i komercijalno uspješnih romana o životima dviju prijateljica u Napulju u drugoj polovici 20. stoljeća, koji su proteklih godina postali svjetski literarni fenomen. U međuvremenu je prateći trag novca talijanski novinar Claudio Gatti uspio razotkriti identitet globalno popularne spisateljice skrivene iza pseudonima Elena Ferrante te izazvati bijes pisaca koji smatraju da je otišao predaleko.

‘Kako oprostiti?’ Desmond & Mpho Tutu (Naklada Ljevak; prevela Milica Vujnović)

Dobitnik Nobelove nagrade, nadbiskup Desmond Tutu svjedočio je nekim od najgorih zločina koje ljudi mogu počiniti jedni drugima. Stoga mu, kamo god krenuo, ljudi uvijek postavljaju pitanje - kako oprostiti? ‘Knjiga opraštanja’ njegov je detaljan odgovor na to veliko pitanje. Nadbiskup i njegova kći Mpho Tutu, anglikanska svećenica, izlažu jednostavne ali duboke istine o važnosti opraštanja: kako oprostiti, zašto bi svatko trebao znati kako dati oprost i kako ga primiti i zašto je oprostiti sebi samima najveći dar koji si možemo dati kada smo postupili pogrešno. Oni izlažu četverostruki proces opraštanja: Kazivanje priče, Imenovanje povrede, Davanje oprosta i Obnavljanje ili otpuštanje odnosa – a uz to nude meditacije, vježbe i molitve koje vode čitatelja kroz cijeli proces.

Nadbiskup Desmond Tutu dobitnik je Nobelove nagrade za mir 1984. godine i nagrade Templeton 2013. Utemeljitelj je neprofitne i nevladine zaklade za mir i ljudska prava The Elders. Godine 1994. bio je utemeljitelj i predsjednik glasovite južnoafričke Komisije za istinu i pomirenje, koja je prokrčila put za zemlje pogođene građanskim sukobom i opresijom, kako bi se izbavile od prošlosti i nastavile živjeti u miru, a 2009. godine dobio je Predsjedničku medalju slobode.

Velečasna Mpho A. Tutu trenutačno je izvršna direktorica zaklade The Desmond & Leah Tutu Legacy Foundation. Ona i njezin otac već su zajednički objavili knjigu ‘Made for Goodness’ (Stvoreni za dobrotu).

Desmond Tutu o opraštanju

Izvor: Društvene mreže / Autor: Youtube

‘Chiru’ Michela Murgia (Hena com; prevela Mirna Čubranić)

Kada se glumica Eleonora i violinist Chirú susretnu, on ima osamnaest godina, a ona dvadeset više od njega. Mada naizgled nemaju ništa zajedničko, počinju s lakoćom izmjenjivati mišljenja i ne prođe dugo te ona postane njegova učiteljica. Eleonori nije prvi put da ima tako mladog učenika – imala ih je već trojicu; dva su nakon njezine poduke izgradila vrlo uspješne karijere, a o tome kakva je bila sudbina trećega Eleonora ne želi ni misliti, kamoli ispričati Chirúu. Učiteljica s učenikom dijeli sva svoja životna znanja i vještine, a zauzvrat traži svježinu njegova pogleda, energiju koja se javlja samo pri prvim iskustvima. Međutim njegova mladost prestaje biti nevina i neiskvarena, Chirú crpi iz Eleonore svaku lekciju koju može, a njoj ostavlja u nasljeđe iskustvo koje se teško zaboravlja… ‘Chirú’ je kontemplacija o odnosu učitelja i učenika, učenju kao takvom, o poziciji žene i o važnosti moći u profesionalnom, ali i privatnom životu.

Michela Murgia rođena je 1972. u Cabrasu. Godine 2006. milanska izdavačka kuća Isbn objavljuje njezin roman ‘Il mondo deve sapere’, prema kojem Paolo Virzí dvije godine kasnije snima uspješan film. Prije nego se potpuno posvetila pisanju radila je kao noćna portirka, telefonistica, web-dizajnerica i srednjoškolska nastavnica. Studirala je teologiju.

‘Kako su nastali 'Ratovi zombija'’ Aleksandar Hemon (VBZ; prevela Irena Žlof)

Joshua Levin živi u Chicagu s Japankom Kimmy i želi biti scenarist. Nakon niza neuspješnih pokušaja započinje pisati 'Ratove zombija' i čini mu se da bi to napokon moglo biti nešto ozbiljno. Čekajući uspjeh, za život zarađuje predajući engleski jezik imigrantima. Među njima je i Bosanka Ana koja ima ljubomornog, ratom skršenog i nasilnog muža. Započinje aferu, ali vrlo brzo uslijedi katastrofa, a događaji koje pratimo istovremeno su urnebesno smiješni i potresni, razotkrivajući pritom neke najneuralgičnije točke našeg doba.

‘Kako su nastali ‘Ratovi zombija’ bavi se zadivljujućim rasponom ozbiljnih i ne tako ozbiljnih tema – seksom, smrću, obitelji, ratom, Bushevom administracijom, imigracijom, moralom, Amerikom, zombijima i smislom života – a da ni u jednom trenutku ne zvuči didaktično ili napuhano. Humor cijenjenog američkog pisca bosanskog porijekla Aleksandra Hemona sprečava emocionalne dijelove romana da izgledaju sentimentalno dok intenzitet osjećaja sprečava njegove komične dijelove da izgledaju plitko. Ova knjiga je uznemirujuća, misteriozna elegija svijetu u kojemu se živi bore kako bi održali krhki mir s nemrtvima, zaključio je u svojoj kritici The New York Review of Books.

  • +5
  • +2

Književne preporuke za ljeto

Izvor: Promo fotografije / Autor: Promo

‘Lijep i mračan’ Rosa Montero (Disput; preveo Matija Janeš)

Roman ‘Lijep i mračan’ priča je o ružnoj i surovoj strani života zaodjenuta u ruho bajke, a napisana je iz perspektive neimenovane djevojčice koju jednog jutra, nakon godina provedenih u sirotištu, na čađavom peronu gradskog kolodvora preuzima strina Amanda i odvodi je k sebi da izgubljeni identitet potraži u suživotu s članovima svoje šire obitelji. Tu skupinu ekscentričnih likova – koje će zajedno s čitateljem djevojčica i sama tek malo-pomalo upoznavati – osim rastresene strine, bivše ljepotice uhvaćene u zamku lošeg braka, čine: stric Segundo, grubijan koji se bavi mutnim poslovima; bratić Mali, plahi dječak koji inteligencijom nastoji probiti svoj put do sigurnog kutka u okrutnom svijetu; gđa Bárbara, djevojčičina baka, iskusna i mudra, ali naizgled hladna starica, s kojom se ‘začeo svijet’ i s kojom djevojčica uspostavlja poseban odnos, i ponajvažniji lik, čudesna patuljčica Airelai, žena u vlasti riječi i priče, koja u romanu otvara vrata egzotičnog i magičnog.

Pozornica radnje je prljavi i bezobzirni marginalni gradski ambijent koji služi kao scenografija čarobnoj, ali tragičnoj priči o djetinjstvu. Ta Četvrt – koja sa svojim živopisnim i 'odviše' ljudskim likovima može biti bilo koji gradski kvart – za djevojčicu predstavlja cijeli i jedini svijet.

Rosa Montero, španjolska novinarka i književnica, rođena je 1951. u Madridu. Nakon završene srednje škole studirala je psihologiju, a na kraju je završila novinarstvo. Za svoj novinarski rad dobila je nekoliko uglednih nagrada, među inima i World Prize za intervjue. Pisala je i scenarije za nacionalnu televiziju TVE. Uz desetak knjiga eseja, objavila je brojne romane, za koje je dobila niz nagrada.

‘Prince’ Matt Thorne (Oceanmore; preveli Maja Winkler i Marko Domljanović)

Nenadana vijest o preranoj smrti Princea Rogersa Nelsona šokirala je svijet 21. travnja 2016. godine. Razloge za tugu zbog odlaska takva talenta teško je ukratko nabrojiti: njegovi klasici ‘Purple Rain’ i ‘Sign o' the Times’ redovno su zastupljeni na listama najboljih albuma u povijesti glazbe, njegovi nastupi smatraju se legendarnima, a njegov utjecaj na urbanu glazbu, pogotovo R'n'B, nikad nije bio očigledniji. No ovdje se ne spekulira o njegovu iznimno zaštićenom privatnom životu, već se približava ono najvažnije: glazbeni opus. Ova začudno bogata, gotovo enciklopedijska biografija plod je višegodišnjeg minucioznog istraživanja i cjeloživotne opsesije autora.

Cijenjeni britanski romanopisac i kritičar Matt Thorne koristi se desecima intervjua s Princeovim najbližim suradnicima (od kojih mnogi nikad prije nisu službeno progovorili) kako bi proučio svaku etapu 35-godišnje karijere, uključujući gotovo svaku pjesmu koju je Prince snimio. Originalno objavljeno 2012. godine u Velikoj Britaniji, ovo izdanje uključuje niz dodataka: primjerice prikaz dvaju albuma iz 2014. i 2015. godine – ali i dva pogovora, od kojih je posljednji nastao posmrtno. ‘Prince’ Matta Thornea najopsežnije je djelo o tom kontroverznom i samozatajnom umjetniku – i neizbježno štivo za svakog Princeova poklonika.

Nastup Princea na dodjeli Brit Awards 2006.

Izvor: Društvene mreže / Autor: Brit Awards

‘Car’ Ryszard Kapuściński (AGM; preveo Mladen Martić)

‘Car’ je možda najbolje djelo ovog velikana svjetskog novinarstva u kojemu novinska reportaža prerasta u pronicljivu esejistiku, pa i vrhunsku književnu fikciju. Kapuściński u ‘Caru’ opisuje trenutke u kojima vojska 1974. godine svrgava karizmatičnog cara Hailea Selasiea (1892.-1975.) i rekonstruira dvor etiopskog negusa kao metaforu svakog totalitarističkog sustava. Autor intervjuira niz dvorjana i njihova svjedočenja, prepuna naoko nevažnih detalja koji se sklapaju u sliku srušenog režima, sliku koja razotkriva njegov zločinački karakter.

Istodobno, ‘Car’ je mudra analiza svakog despotizma, pa i poljskog iz razdoblja Edwarda Giereka, koje neki danas ironično nazivaju la belle epoque socijalizma. Tema je na poseban način zanimljiva i mladeži zbog planetarne raširenosti rastafarijanskog pokreta, osebujne mješavine judaizma, kršćanstva i narodne predaje, koji prepoznaje Etiopiju kao kolijevku čovječanstva, a Hailea Selasia drži božanskim simbolom.

Ryszard Kapuściński (Pinsk, 1932. – Varšava, 2007.) poslije nobelovke Szymborske najprevođeniji je suvremeni poljski autor, pjesnik, prozaik i novinar. Za života je objavio 19 knjiga. U pedesetak godina novinarstva posebice je pratio zbivanja u Africi, Južnoj Americi i Aziji te najavio svjetsku globalizaciju, multipolarnost i nadolazak novih gospodarskih sila. Godine 2000. proglašen je za novinara 20. stoljeća. Odlikuju ga blistav stil, naoko jednostavna, a zapravo vrlo složena narativna tehnika te sjajno psihološko portretiranje sugovornika.

‘Vermogen: Četiri kraljevstva’ Klara Peranić (TIM press)

Klara Peranić mlada je hrvatska spisateljica te studentica hrvatskog jezika i književnosti na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Njezin je roman ‘Vermogen’ namijenjen svim poklonicima fantasy žanra.

Kada se pročuje da princeza Davina, navodna nasljednica prijestolja kraljevstva Vermogen, nema magijske moći koje su nužne za upravljanje cijelim kraljevstvom i za njegov opstanak, cijeli se poredak četiriju kraljevstava nađe u opasnosti. Marta, zakonita nasljednica prijestolja koja gotovo osamnaest godina živi skrivajući svoje podrijetlo, mora prihvatiti neizbježno, a to je rat sa svojom (polu)sestrom Davinom i susjednim kraljevstvima, ne bi li iznova vratila sretna vremena. No Marta, iako stvarna nasljednica, za sada je tek djevojka bez iskustava koja su joj potrebna za konačnu bitku prevlasti.

Putem sazrijevanja, koje je istovremeno priprema za borbu, Marta u sebi otkriva snažnu i odlučnu mladu ženu. Na tom putu upoznaje svog zaštitnika Eneja, ali i ovladava magijskim moćima kako bi svom narodu i susjednim kraljevstvima osigurala dugotrajni mir, gotovo nepovratno uništen godinama brutalne tiranije.

‘Dezerteri’ Antonin Varenne (Fraktura; prevela Željka Somun)

‘Dezerteri’ su roman o dva rata. Prvi, koji buntovnog mladića Pascala Verinija 1957. godine odvodi u Alžir, na Farmu na kojoj se ne uzgaja ništa, samo se uništavaju ljudi. I drugi, koji isluženi policajac i boksač na kraju karijere George Crozat, zvan Beton, u Parizu 2009. vodi protiv svoje sjene, za vlastitu dušu.

Ovo je roman o ljudima koji su pokušali ne biti dijelom čopora i koji su za to morali platiti cijenu. Nadahnuta sudbinom autorova oca, ovo je priča o mržnji i osveti, o oprostu i onoj fatalnoj posljednjoj rundi, u kojoj se borimo za vlastitu ljudskost.

Rođen u Parizu 1973., Antonin Varenne ondje ostaje tek kratko. S roditeljima živi posvuda po Francuskoj, a potom i na jedrilici. U Francusku će se vratiti tek s dvadeset godina na studij filozofije u Nanterreu. Nakon diplomskog rada  o Machiavelliju, živi u Toulouseu, radi na Islandu, u Meksiku, a 2005. nakratko će se smiriti u podnožju Apalačkog gorja i napisati svoju prvu priču. U Francusku se vraća sa suprugom Amerikankom, dvojezičnim djetetom i meksičkim psom, nastanjuje se u regiji Creuse i posvećuje pisanju. Za roman ‘Fakiri’ nagrađen je Nagradom Michel Lebrun (2009.) i glavnom nagradom žirija Sang d’Encre (2009.).

‘Zdravo, dragi ubojice!’ Radenko Vadanjel (Sandorf)

Naizgled nemotiviran pokušaj ubojstva sjekirom jedne tople ljetne noći — pokušaj koji završava ubojstvom potencijalnog ubojice — u zapuštenoj dvokatnici na rubu divljine, u pitoresknoj provinciji, nagrđenoj tek nazočnošću ljudskih stvorova boschovskih fizionomija što obitavaju u svojim ogromnim kućerinama bdijući nad zgrnutim imutkom, ustalasat će zatomljena sjećanja, pokrenuti niz mračnih događaja i potvrditi da je Nietzsche bio u pravu kad je rekao da nas posljedice naših djela drže u nemilosti ne obazirući se na činjenicu da smo se u međuvremenu 'popravili', kao što je bio u pravu i kad je rekao da sve prešućene istine postaju otrovne, i, dodajmo, ubojite. Kratki roman ‘Zdravo, dragi ubojice!’ Radenka Vadanjela bavi se poniranjem u ponore ljudskih duša i navodi čitatelja na temeljito preispitivanje uvriježenih predodžbi o pojmovima žrtve i krvnika.

Radenko Vadanjel rođen je 1962. u Puli. Studij hrvatskog jezika i književnosti završio je na Filozofskom fakultetu u Rijeci. Zbirku pjesama 'Lekcija o postojanosti' objavio je 1999., roman ‘Dnevnik besposličara’ 2006., zbirku pjesama ‘Čovjek s tri pupka’ 2010., a zbirku priča ‘Mišomor za rođake’ 2013. godine. Živi i radi u Istri.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Komentari čitatelja 1

Prikaži sve
  • dan tana

    11.06.2017 13:56

    Odabirem Cara od Giereka..

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi