Pulska Arena, jedan od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu, ove će godine ugostiti više koncerata nego ikad. Iako je u javnom pozivu za organizaciju događaja uklonjena odredba kojom se broj koncerata tijekom ljetne sezone ograničava na 10, iz Arheološkog muzeja Istre, ne osporavajući atraktivnost tog prostora, upozoravaju na logističke probleme koji utječu na njegovu očuvanost
Kada je prošlog rujna na stranicama Grada Pule objavljen poziv za dodjelu termina za programe u pulskoj Areni za predstojeću sezonu od 15. lipnja do 31. kolovoza, iz prve je točke, nakon dugogodišnje prakse, koja je valjda imala cilj zaštititi jedan od najbolje očuvanih rimskih amfiteatara na svijetu, uklonjen dio 'za 10 (deset) programa', piše Istra24.
Broj najavljenih koncerata i događaja za predstojeću sezonu u Areni nadmašio je taj dosadašnji limit te sad broji 13 koncerata i događaja. Uračunata su i dva koncerta Nicka Cavea, ali ne i Pulski filmski festival.
Ograničenje ulaska kamiona
Pulski portal saznaje da ovo nije konačna brojka koncerata, što ukazuje na drugi mogući problem kad je u pitanju glavni simbol Pule. Darko Komšo, ravnatelj Arheološkog muzeja Istre, koji se skrbi o Areni, upozorava da se na koncertima ne mjere niski basovi niti jačina u decibelima, što može biti velik problem za njenu strukturu.
'Radimo na tome da se smanji količina opreme koja će se unositi u Arenu. Za ovu godinu planiramo postaviti samo jedan krov, odnosno napraviti javno nadmetanje na kojem bi se izabrala tvrtka koja bi postavila krovnu pozornicu na početku sezone. Taj bi se krov skinuo za trajanja Pulskog filmskog festivala i vratio (do kraja sezone) odmah nakon kraja filmskog festivala. To će spriječiti kontinuirani ulaz-izlaz opreme, skidanje i montažu krova', kaže Komšo, najavljujući da bi se isti model iduće godine proširio i na bazični razglas i rasvjetu.
Decibeli nisu ograničeni
Ravnatelj Arheološkog muzeja upozorava i na to da nije propisan maksimalan broj decibela na koncertima, a kao posebno izazovan ističe problem subova, zvučnika dizajniranih za reprodukciju dubokih basova. Ove je godine, kaže, većina koncerata u Areni iz rock žanra, a takvi se zvučnici više koriste u techno glazbi, ranijih godina zastupljenijoj u programu.
'Komuniciramo sa Zavodom za javno zdravstvo da bismo našli način da se za svaki koncert mjeri buka; da se prije koncerta po nekim ograničenjima, koja ćemo definirati, na tonskim problema postave ograničenja buke. To je nešto što bi trebali odrediti konzervatori. Međutim sve će to zahtijevati stalni monitoring. Nama će paradigma sigurno biti koncerti u Areni u Veroni, amfiteatru u francuskom Nîmesu... Znam da u Veroni imaju definirane uvjete što se tiče decibela. Ove ćemo godine, što se toga tiče toga, sigurno u dogovoru s konzervatorima postaviti uvjete koje smatramo relevantnima, a onda ćemo temeljem ispitivanja moći formirati uvjete samo za pulsku Arenu', kaže ravnatelj Arheološkog muzeja.
Pročelnica Orlić: Popis koncerata nije nikad ograničen
Istra24 nije uspio stupiti u kontakt s Lorellom Limoncin Toth, pročelnicom Konzervatorskog odjela u Puli, a od aktualne gradske pročelnice za kulturu Paole Orlić na ovu su temu dobili tek odgovor na temu povećanog broja koncerata i njihove eventualne veze s rizikom za Arenu.
Orlić kaže: 'Poziv za dodjelu termina donesen je sukladno dosadašnjoj praksi, pri čemu u važećim aktima nije propisan strogi numerički limit broja programa, već se koristi formulacija 'u pravilu'. Takva formulacija definirana je ne bi li se izbjegla rigidnost u odlučivanju i omogućila stručna prosudba jer strogo numeričko ograničenje onemogućava razmatranje pojedinačnih programa iznimne umjetničke, kulturne ili međunarodne vrijednosti, u potpunosti primjerenih prostoru amfiteatra.'