Reizdanje memoara predstavljeno je u zagrebačkoj knjižnici koja nosi ime njezina supruga Bogdana Ogrizovića, zagrebačkog intelektualca i člana pokreta otpora kojeg je ustaški režim nakon uhićenja i mučenja, bez suđenja, objesio u Dubravi 20. prosinca 1943. godine. Bilo je to prvo javno vješanje u Zagrebu, a Ogrizovića je supruga Slava skinula s vješala, nakon što je dva dana visio na telegrafskom stupu.

Osnivačica AFŽ-a

Slava Ogrizović, također članica pokreta otpora i jedna od osnivačica Antifašističkog fronta žena, nakon toga je otišla u partizane, znajući da će je inače ustaše ubiti.

Memoarski zapisi "Zagreb se bori”, prvi put objavljeni 1977. godine, govore o tome kako je bilo živjeti u Zagrebu pod ustaškim režimom i kako su se zagrebački intelektualci pobunili i organizirali u pokret otpora ustaškom poglavniku Anti Paveliću i NDH. Slava Ogrizović opisuje i kako je od zagrebačke dame koja se kretala u krugovima intelektualaca i pripadala tadašnjoj građanskoj klasi i društvenoj 'kremi' postala partizanka.

Kako je rekao povjesničar Tvrtko Jakovina, jedan od govornika na predstavljanju knjige, bila je "skojevka i milostiva u jednom". Roman je predstavljen na Dan oslobođenja Zagreba, a Jakovina je ustvrdio da je "8. svibnja počeo zvučati kao ilegalni rad”. O pomalo zaboravljenom romanu kazao je kako je za pamćenje antifašizma u Hrvatskoj ključna politička volja te da je takvih knjiga premalo.

S tom se ocjenom složila i publicistica i redateljica Snježana Banović, koja je također predstavljala memoare, naglasivši da "neke stvari moraju biti prešućivane”. Za Slavu Ogrizović kazala je da je išla protiv svih pravila i uredbi ustaškog režima te da je vrijeme koje opisuje u knjizi vrijeme straha i poniženja, ali i vrijeme ponosa te da je upravo ponos ono o čemu u knjizi piše.

U knjizi "Zagreb se bori“ opisani su počeci ustaškog režima, promjene do kojih je došlo u Zagrebu, ulazak njemačkih tenkova u grad, ali i brojne tjeralice, proglasi, prijetnje i zabrane koji su objavljivani po stupovima stupovima i javnim mjestima. Posebno se opisuje da je Ante Pavelić htio građansku klasu pridobiti na svoj stranu, pokušavao ih pridobiti kao pobornike NDH, no, malo tko od zagrebačkih intelektualaca mu se priklonio.

Slava Ogrizović nakon rata vratila se u Zagreb gdje se angažira kao književnica, novinarka, urednica na Radio Zagrebu i direktorica u Novinskom izdavačkom poduzeću (NIP). Objavila je više knjiga o NOB-u, u kojima je iz vlastitog iskustva ili kroz intervjue s ljudima koji su sudjelovali u tom razdoblju.

Uz članove obitelji Ogrizović, promociji memoara nazočio je i predsjednik Republike Zoran Milanović.

Reizdanje knjige „Zagreb se bori”, koja predstavlja potresno svjedočanstva o svakodnevnom životu ljudi u surovim ratnim vremenima, objavila je izdavačka kuća Media Bar, čija je tradicija da na Dan oslobođenja grada Zagreba, 8. svibnja, objave reizdanje neke kultne knjige posvećene razdoblju Drugog svjetskog rata u Zagrebu.