umjetnost u okrutnim vremenima

Glumac koji je u Jasenovcu stvarao kazalište: priča o Slavku G. stiže na scenu Travno

10.02.2026 u 16:15

Bionic
Reading

Predstava 'Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine' autorice Vedrane Klepica najavljena je kao poetsko-dokumentarna scenska posveta koja propituje kako umjetnost može govoriti o iskustvu za koje nema cjelovitih svjedočanstava. Premijera je 12. veljače

Predstava Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine, čija će premijera biti 12. veljače u Kulturnom centru Travno u režiji i prema tekstu Vedrane Klepica, najavljena je kao poetsko-dokumentarna scenka posveta kazališnom glumcu Slavku Goldschmidtu koji je tijekom Drugog svjetskog rata deportiran u logor Jasenovac, gdje je djelovao u logoraškoj kazališnoj skupini.

Autorica predstavu opisuje kao poetsku kontemplaciju o sjećanju i umjetnosti, koja polazi od pitanja kako pristupiti rekonstrukciji materijala toliko krhkog da svaka konkretizacija otvara više dvojbi nego odgovora. Zamišljena je kao posveta umjetnosti koja i u najokrutnijim vremenima postaje sredstvo stvaranja smisla – prostor u kojem se, unatoč nasilju i šutnji, oblikuje nešto što ljude povezuje i pruža barem tračak nade u borbi protiv totalitarnosti i smrti.

Predstavu izvode Nikolina Majdak i Sara Stanić. Glazbu i oblikovanje zvuka potpisuje Hrvoje Nikšić, scenski pokret Saša Božić, scenografiju i kostimografiju Petra Pavičić, a oblikovanje svjetla Luka Matić.

Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine
  • Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine
  • Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine
  • Nevjerojatno nepoznat slučaj Slavka G. iz Kutine
Autorica predstavu opisuje kao poetsku kontemplaciju o sjećanju i umjetnosti Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Jelena Jankovic www.jelenajankov

Autorica u polazištu projekta postavlja niz pitanja: kako napraviti kazališnu predstavu bez dramskog teksta, libreta ili notnog zapisa, bez scenografije, kostima i scenske rasvjete – pa čak i bez profesionalnih izvođača koji interpretiraju materijal? Takav pothvat, ističe, nužno dovodi u pitanje očekivanja publike navikle na virtuoznost izvedbe, vizualnu impresivnost i scensku rafiniranost. Kada se ključni elementi izvedbe postupno uklanjaju, ona počinje nalikovati nejasnom sjećanju na nešto složenije, poput povijesti čiji su svjedoci nestali, a ostala je tek oskudna dokumentacija podložna stalnim reinterpretacijama.

Klepica pritom naglašava razliku između povijesne dokumentacije i umjetnosti: dok povijest govori o partikularnim činjenicama, umjetnost je dijalog koji povezuje praznine među njima i ostavlja trag univerzalnog ljudskog iskustva. "Ova predstava intimna je posveta kazališnom umjetniku Slavku G., rođenom u Kutini, o kojem se ne zna mnogo, osim da je stvarao u nemogućim uvjetima te da je pogubljen u vremenu i sustavu koji se više nikada ne bi smjeli ponoviti", ističe.

Predstava nastaje u produkciji Cirkusom Inspirirano Rubno Kazalište POZOR i Ganz nove kulture promjene. U predstavi se koriste fragmenti poezije Piera Paola Pasolinija i Charlesa Reznikoffa te dijelovi iz operete Grofica Marica Emmericha Kálmána.