To su tek neke od poreznih novosti koje će se primjenjivati 2023. godini, a koje su regulirane novim zakonima ili zakonskim izmjenama koje su na snagu stupile krajem prošle ili s prvim danom ove godine.

Ovu će godinu svakako obilježiti uvođenje eura, a u pripremama za to prošle je godine, uz temeljni Zakon o uvođenju eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, donijeto još 70-ak zakona ili zakonskih izmjena. I dok su neke od tih izmjena definirale samo promjene novčanih iznosa iz kuna u eure, neka su uz to regulirale i neke važne promjene, primjerice kod poreza na dohodak, sprečavanja pranja novca itd.

Dodatni porez na dobit po stopi od 33 posto

Kraj prošle godine obilježila je rasprava i donošenje Zakona o dodatnom porezu na dobit, a po svemu sudeći će obilježiti i ovu godinu, jer se najavljuju i prijedlozi za ocjenu ustavnosti toga zakona.

Sam zakon izglasan je u Saboru 16. prosinca, u Narodnim novinama je objavljen 22. prosinca a dan nakon te objave je stupio na snagu, dok će porez obveznici morati platiti u ovoj godini. Naime, obveza dodatnog poreza dospjet će im s danom podnošenja poreza na dobit u 2023. godini.

Tako će veliki poduzetnici platiti porez na dobit po stopi od 18 posto, a na ostvareni će "ekstra profit" platiti i 33 posto dodatnog poreza na dobit.

Taj će dodatni porez platiti kompanije koje su u 2022. ostvarile prihod veći od 300 milijuna kuna, i to samo na dobit veću od 20 posto u odnosu na četverogodišnji prosjek (2018. do 2021. godine).

Obveznici poreza su i brodari, i to po tonaži broda.

Prema zakonu, u izračun utvrđivanja porezne osnovice neće se uzimati godine u kojima je ostvaren gubitak.

Zakon se ne odnosi na novoosnovane poduzetnike u 2022. godini niti na one koji su lani prestali s poslovanjem (bez prijenosa djelatnosti na druge porezne obveznike).

Zakon propisuje i neka izuzeća odnosno olakšice koje će se uzimati u obzir prilikom izračuna porezne osnovice, npr. prihodi i dobit koji su rezultat otpisa od strane vjerovnika u predstečajnim i stečajnim postupcima, prihodi ili dobit od prodaje materijalne ili nematerijalne imovine koja je korištena u procesu proizvodnje ili pružanju usluga, nerealizirani gubiti poreznog razdoblja koji su rezultat procjene odnosno fer vrijednosti financijske imovine, olakšice koje se ostvaruju temeljem Zakona o poticanju ulaganja i sl.

Po podacima Vlade, a prema prijavama poreza na dobit za 2021. godinu, dodatni bi porez obuhvatio 192 poduzetnika, ponajprije u sektorima trgovine, prerađivačke industrije, financijske i djelatnosti osiguranja te građevinarstva.

Vlada također procjenjuje da bi od toga poreza mogla ostvariti proračunski prihod od 1,5 milijardi kuna.

Predstavnici Vlade u raspravama su isticali da je dodatni porez jednokratan, da je solidaran i da će se prihodi od njega usmjeriti isključivo za pomoć najugroženijim građanima, no poduzetnici su ga popratili oštrim kritikama i porukama da nepravedno pogađa mnoge kompanije, da se novim nametom dovodi u pitanje investicijski potencijal, konkurentnost i likvidnost najuspješnijih tvrtki.

Velik broj poduzetnika koji će se smatrati oštećenim, dizat će ustavne tužbe, najavio je sredinom prosinca predsjednik HUP-a Mihael Furjan.

Porez na dohodak: Povećava se cenzus za uzdržavane članove

S početkom godine na snagu stupa i većina članaka izmijenjenog Zakona o porezu na dohodak, a jedna od važnih odredbi stupila je na snagu dan nakon objave u Narodnim novinama (151/2022) odnosno 23. prosinca 2022.

Riječ je o odredbi kojom je povećan iznos primitaka koje neka osoba, primjerice učenici i studenti, mogu ostvariti i smatrati se uzdržavanim članom, a koji je sada utvrđen u visini šesterostrukog iznosa propisanog osnovnog osobnog odbitka, što iznosi 24 tisuće kuna na godinu (oko 3.185 eura), umjesto dosadašnjih 15 tisuća kuna. Ta će se odredba primjenjivati na postupak godišnjeg obračuna poreza na dohodak za 2022. godinu i nadalje.

U vezi s time, iz resora financija su najavili i izmjene Pravilnika o porezu na dohododak, a kojima bi se podigla i granica od koje učenici i studenti za isplate primitka za rad preko učeničkih i studentski udruga postaju obveznici poreza na dohodak. Tako će u 2023. učenici i studenti koji ostvare više do 72.000 kuna primitaka (uz fiksni tečaj konverzije to bi bilo oko 9.556 eura) na iznos iznat toga imati obvezu plaćanja poreza na dohodak, dok je dosada taj limit bio 63.000 kuna.

Novina je zakonskih izmjena i da se plaće više ne moraju obvezno isplaćivati na tekući račun već će se moći isplaćivati na bilo koji "račun za plaćanje sukladno propisu kojim se uređuje platni promet".

Prema dosadašnjim odredbama, plaće su se mogle isplaćivati na tekući račun, a svi drugi primici na žiro račun.

Budući da je sustav porezne uprave sada tako povezan da to nije nužno niti potrebno, a i zbog rasterećenja građana i poduzetnika koji sada moraju imati dva ili više računa, ta bi se obveza sada ukinula pa isplate mogu ići na bilo koji račun koji građanin želi, obrazložili su iz resora financija.

Administrativna suradnja u području poreza: Razmjena podataka obuhvatit će i platforme

Izmjena Zakona o administrativnoj suradnji u području poreza je, u skladu s EU direktivama, proširen i opseg obvezne automatske razmjene informacija između EU članica i na aktivnosti koje se provode putem digitalnih platformi.

Zakonom se, kako su isticali iz resora financija, zbog brzog digitaliziranja gospodarstva i prekogranične dimenzije poslovanja putem tzv. platformi, daljnje jača borba protiv poreznih prijevara, sprječavaju utaje i izbjegavanje plaćanja poreza.

Naime, izmjenama su operateri digitalnih platformi obvezani dostaviti informacije o prodavateljima dobara i pružateljima usluga koji svoje usluge i dobra plasiraju putem tih platformi.

Obveza izvješćivanja primjenjivala bi se na svakog operatera platforme koji je rezident u porezne svrhe u članici EU i na one koji nisu rezidenti, ali omogućuju obavljanje relevantne aktivnosti prodavateljima o kojima se izvješćuje ili relevantne aktivnosti, što uključuje i najam nekretnine koja se nalazi u državi članici EU.

Operateri platformi tako će ubuduće dostavljati Poreznoj upravi informacije o prodaji dobara, najmu bilo kakve vrste prijevoza, osobnim uslugama te najmu nekretnina preko digitalnih platformi.

To se odnosi na platforme koje su osnovane u Hrvatskoj (e-kup i dr.) i one koje se nalaze u drugim državama, ali ih koriste naši građani (Booking.com, Glovo, Wolt, Uber i dr), istaknuo je u saborskoj raspravi državni tajnik u Ministarstvu financija Zdravko Zrinušić.

U vezi nekretnina najavio je kako će se sada i našoj poreznoj upravi dostaviti i primitci stranih državljana koji imaju nekretnine u Hrvatskoj, iznajmljuju ih, a primitke ne prijavljuju našoj poreznoj upravi.

Automatska razmjena informacija o kojima izvješćuju operateri platformi regulirana je i izmjenama Zakona o sprečavanju pranja novca i financiranja terorizma.

Sprečavanje pranja novca: Prag za obavještavanje o gotovinskim transakcijama spušten na 10.000 eura

Izmjenama tog zakona je uz ostalo smanjen i prag obavještavanja nadležnog ureda o gotovinskim transakcijama, i to s 200 tisuća kuna na 10 tisuća eura.

Taj prag izjednačen je s Francuskom, Italijom i Rumunjskom pa se očekuje da će broj prijava porasti za 5 do 6 puta, procjene su iz saborske rasprave o zakonskim izmjenama.

Njima je također i prag za provođenje dubinske analize povremenih transakcija koje se ne obavljaju u okviru uspostavljenog poslovnog odnosa smanjen na 10 tisuća eura.

Zakonskim je izmjenama propisana i registracija pružatelja usluga povezanih s virtualnom imovinom u registar koji će voditi Hrvatska agencija za nadzor financijskih usluga (Hanfa), a predviđa se i suradnja s europskim nadzornim tijelima u pogledu virtualne imovine.

Sukladno izmjenama od početka ove godine automatska razmjena informacija o dostupnim vrstama dohotka i imovine obuhvatit će i dohodak od autorskih naknada. Do sada se ta automatska razmjena informacija odnosila na dohodak od nesamostalnog rada, mirovine, primitke članova upravnih odbora i upravnih vijeća, proizvode životnog osiguranja te vlasništvo nad nekretninama i dohodak od imovine i imovinskih prava.

Trgovačka društva: Usklađenje temeljnog kapitala

S uvođenjem eura i trgovačka društva su dužna u svojim poslovnim knjigama iskazivati temeljni kapital u eurima, uz primjenu fiksnog tečaja konverzije i propisana pravila zaokruživanja na dvije decimale, predvidio je zakon o uvođenju eura.

Nakon tako provedenog preračunavanja iznosa temeljnog kapitala na dan 1. siječnja 2023. godine, u propisanim će rokovima trebati te iznose uskladiti s propisanim minimalnim iznosima temeljnoga kapitala i njegovih dijelova, koje su regulirane izmjenama Zakona o trgovačkim društvima, koje stupaju na snagu s uvođenjem eura.

Te izmjene reguliraju i najniže iznose temeljnog kapitala, a za dionička društva to je 25.000 eura (do sada 200.000 kuna), pri čemu nominalni iznos dionice ne može biti manji od jednog eura (do sada 10 kuna).

Za društva s ograničenom odgovornošću najniži iznos temeljnog kapitala je 2500 eura (do sada 20.000 kuna), pri čemu nominalni iznos poslovnog udjela ne može biti manji od 10 eura (do sada 200 kuna), a za jednostavno društvo s ograničenom odgovornošću to je jedan euro (do sada 10 kuna), koliko iznosi i najniži nominalni iznos poslovnog udjela.

Za trgovačka će društva to usklađivanje sa zaokruženim iznosima u eurima značiti da će imati ili manji ili veći iznos temeljnog kapitala odnosno bit će nužno izvršiti povećanje ili smanjenje temeljnog kapitala.

Ako se pri tom usklađenju povećava temeljni kapital i nominalni iznos dionica odnosno poslovnih udjela za to se mogu koristiti zakonske rezerve, rezerve kapitala, statutarne rezerve, ostale rezerve te zadržana dobit i neraspoređena dobit poslovne godine.

Ako se, pak, pri usklađenju smanjuje temeljni kapital i nominalni iznosi dionica ili poslovnih udjela, iznos za koji je smanjen temeljni kapital može se iskoristiti za pokriće gubitka ili za unos u rezerve kapitala.

Trgovačka će društva registracijskom sudu zahtjev za upisom promjena moći podnijeti od početka ove godine, pri čemu će dionička društva to moći podnijeti najkasnije do kraja iduće godine, a društva s ograničenom odgovornošću i jednostavna društva s ograničenom odgovornošću će to moći učiniti u iduće tri godine.

Izmjene su predvidjele i da se sve te promjene u sudskom registru provode bez naknade, a poduzetnici su prigovorili na javnobilježničke troškove te propisane rokove. 

Ministarstvo pravosuđa i uprave je stoga u drugoj polovici prosinca najavilo da će se izmjene temeljnog kapitala, zbog usklađivanja s uvođenjem eura, moći provesti bez krajnjih rokova i dodatnih troškova.

Kreditne institucije: Puno članstvo HNB-a u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu

S uvođenjem eura kao službene valute u Hrvatskoj na snagu stupaju i izmjene Zakona o kreditnim institucijama, kojima se uz ostalo taj zakon  prilagođava i činjenici da s uvođenjem eura prestaje bliska suradnja, a započinje puno članstvo Hrvatske narodne banke (HNB) u Jedinstvenom nadzornom mehanizmu.

Izmjenama je također proširen i katalog kaznenih djela koja se uzimaju u obzir kod izdavanja prethodne suglasnosti dioničarima kreditne institucije, članovima uprave i nadzornog odbora, pri čemu su dodana kaznena djela težeg karaktera.

Prema zakonskim odredbama od sada će nadležnost za upravne sporove u kojima se kao stranka nađe HNB imati samo Upravni sud u Zagrebu, a ne više oni u Rijeci, Osijeku i Splitu. Pokazala se potreba da se suci koji rade na složenim predmetima u kojima u upravnim postupcima sudjeluje HNB u većoj mjeri specijaliziraju, obrazložili su nedavno iz središnje banke. 

Uz te zakonske izmjene iz područja poreza te financijskih usluga s uvođenjem eura odnosno s prvim danom ove godine na snagu će stupiti izmjene još nekoliko desetaka zakona u kojima je najčešće dosadašnji iznos u kunama zamijenjen iznosom u eurima, kao što su primjerice izmjene Općeg poreznog zakona, izmjene zakona o porezu na dodanu vrijednost, o porezu na dobit, o financiranju jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, o potrošačkom kreditiranju, o stambenom potrošačkom kreditiranjuo devizom poslovanju, o računovodstvu, o tržištu kapitala, o osiguranju, o lokalnim porezima, o financijskom poslovanju i predstečajnoj nagodbi, o elektroničkom novcu, itd.