Priznanje izbornog poraza Aleksandra Vučića i objava rezultata izvanrednih parlamentarnih izbora u Srbiji u vodećim ruskim državnim medijima popraćeni su pričom o navodnom miješanju zapadnih obavještajnih službi i pokušaju geopolitičkog preoblikovanja regije
U središtu njihovih izvještaja su optužbe o ‘obojenoj revoluciji’, upozorenja na moguću destabilizaciju Zapadnog Balkana te pitanja o budućnosti energetskih i strateških veza Beograda i Moskve.
Ruska državna televizijska mreža RT u prvi plan stavlja Vučićeve izjave u kojima izborni ishod povezuje s djelovanjem zapadnih obavještajnih struktura.
‘Klasičan primjer obojene revolucije’
RT prenosi tvrdnje da su ‘koordinirani pritisci SAD-a i Europske unije izrežirali izborni ishod’, dok studentsku listu prikazuje kao instrument zapadnih centara moći. U analizama se pobjeda proeuropskih snaga predstavlja i kao pokušaj trajnog potiskivanja ruskog utjecaja na Balkanu, prenosi Borba.me.
Državna novinska agencija RIA Novosti u svojim analitičkim tekstovima i komentarima zbivanja u Beogradu opisuje kao klasičan primjer zapadno sponzorirane ‘obojene revolucije’.
Agencija podsjeća na dugogodišnju Vučićevu politiku balansiranja između Istoka i Zapada te ocjenjuje da je samostalna vanjska politika Srbije smetala zapadnim silama. Pritom posebno ističe odbijanje Beograda da prizna Kosovo i uvede sankcije Rusiji. RIA Novosti upozorava i na izazove koji bi mogli čekati novu vlast u pogledu stabilne opskrbe plinom bez dugoročnih sporazuma s Moskvom.
Službena ruska novinska agencija TASS u izvještavanju se uglavnom drži službenih podataka Republičkog izbornog povjerenstva (RIK) i proceduralnih pitanja povezanih s prijenosom vlasti. Međutim, u diplomatskim analizama prenosi i upozorenja ruskih analitičara da bi brzo približavanje Srbije Europskoj uniji i NATO-u moglo produbiti unutarnje podjele te dodatno pogoršati sigurnosne prilike na sjeveru Kosova.
Ruski dnevni list Izvestija najveću pozornost posvećuje gospodarskim posljedicama promjene vlasti. Ističe da se Srbija dosad oslanjala na povoljne cijene ruskog plina i bliske odnose s Gazpromom, koji su činili važan dio njezine energetske politike.
Prema pisanju lista, u poslovnim krugovima postoji zabrinutost da bi proeuropska orijentacija nove vlasti mogla ugroziti bilateralne trgovinske sporazume i dovesti do preispitivanja ključnih energetskih projekata.
Agencija Sputnik, pak, detaljno se bavi ulogom nevladinih organizacija koje opisuje kao zapadno financirane te utjecajem društvenih mreža na mobilizaciju birača.
Prema Sputnikovim procjenama, izborni rezultat u velikoj je mjeri oblikovan dugotrajnim medijskim i propagandnim kampanjama usmjerenima protiv vladajuće koalicije. Agencija pritom sugerira da će zapadni partneri od Beograda sada zahtijevati brzo usklađivanje vanjske politike s odlukama Bruxellesa.