Hrvatska je u 2025. imala manje dohodovne nejednakosti od prosjeka Europske unije, objavio je Eurostat ranije ovog tjedna. listopada. Ginijev koeficijent za Hrvatsku iznosio je 28,5, što je za 0,7 bodova manje od vrijednosti za EU.

Taj pokazatelj mjeri koliko raspodjela dohotka odstupa od potpune jednakosti. Vrijednost nula značila bi da svi imaju jednak dohodak, a 100 da sav dohodak pripada jednoj osobi. Niža vrijednost označava ravnomjerniju raspodjelu.

Na razini EU-a koeficijent je smanjen s 29,4 u 2024. na 29,2 u 2025. godini. Najmanje nejednakosti imala je Slovačka, s vrijednošću 23, a slijedile su Belgija s 23,4, Češka s 24, Slovenija s 24,6 i Poljska s 24,9. Najveće razlike zabilježene su u Bugarskoj, s koeficijentom 37,7, Latviji s 35,6 i Litvi s 35,5.

To ne znači višu razinu materijalnog standarda

Ravnomjernija raspodjela dohotka, međutim, ne znači i višu razinu materijalnog standarda. Medijan godišnjeg ekvivalentnog raspoloživog dohotka u Hrvatskoj iznosio je 19.745 standarda kupovne moći (PPS), prema 22.638 u EU-u. Hrvatska je tako bila na približno 87 posto europske razine.

Standard kupovne moći uvažava razlike u cijenama među državama, dok ekvivalentni dohodak uzima u obzir veličinu i sastav kućanstva. Medijan označava iznos od kojeg polovica stanovništva ima manje, a polovica više dohotke.

Stopa rizika od siromaštva u Hrvatskoj, mjerena prema pragu iz 2019. usklađenom za inflaciju, pala s 18,3 posto u 2019. na 7,1 posto u 2025., odnosno za 11,2 postotna boda. U EU je ta stopa u 2025. godini iznosila 13 posto, a bazne 2019. bila je 16,5 posto.

Riječ je o pokazatelju koji prati promjenu životnog standarda prema stalnom realnom pragu i taj podatak ne treba poistovjećivati s uobičajenom stopom rizika od siromaštva, koja se računa prema dohotku stanovništva u pojedinoj godini. Podaci potječu iz istraživanja o dohotku i životnim uvjetima Eurostata.