Studentska lista prema prvim procjenama osvaja samostalnu parlamentarnu većinu, ali još nije poznato tko će postati premijer, tko će preuzeti ključna ministarstva i kako će nova vlast ostvariti obećanja na kojima je izgradila pobjedu.

Reuters u velikom izvještaju o izborima ističe da je studentski pokret uspio ono što tradicionalnoj srbijanskoj oporbi godinama nije polazilo za rukom. Nakon gotovo dvije godine prosvjeda, pokrenutih zbog tragedije na željezničkom kolodvoru u Novom Sadu, pokret je svoju potporu s ulica pretvorio u izbornu pobjedu nad Srpskom naprednom strankom (SNS).

Vučić je u nedjelju navečer priznao poraz, objavivši procjene prema kojima studentska lista osvaja između 135 i 140 zastupničkih mjesta, dok bi lista okupljena oko SNS-a trebala imati približno 105 mandata.

Za većinu u Narodnoj skupštini, koja ima 250 zastupnika, potrebno je najmanje 126 mjesta. To znači da bi studenti, potvrde li se te procjene, mogli samostalno formirati parlamentarnu većinu.

No upravo tu počinju pitanja na koja Reuters upozorava.

Kardiolog na čelu liste, ali tko će biti premijer?

Studentska lista okupila je 250 kandidata, među kojima su sveučilišni profesori, glumci, poljoprivrednici i stručnjaci iz različitih područja. Mnogi od njih široj javnosti nisu poznati, a većina nema iskustva u obnašanju visokih političkih dužnosti.

Listu predvodi Ilija Srđanović, kardiolog i sveučilišni profesor iz Novog Sada. Reuters donosi i zanimljiv detalj iz izborne noći - Srđanović nije mogao suspregnuti suze nakon što je Vučić javno priznao poraz.

Međutim, njegova uloga na izbornoj listi ne znači da će automatski postati predsjednik vlade.

Studentski pokret gotovo je dvije godine djelovao bez jednog istaknutog vođe, inzistirajući na kolektivnom odlučivanju i drukčijem pristupu politici. Takav model bio je jedno od njegovih najprepoznatljivijih obilježja tijekom prosvjeda.

Sada se, međutim, suočava s potpuno drukčijim izazovom. Upravljanje državom zahtijeva imenovanje premijera, ministara i drugih dužnosnika te donošenje odluka o gospodarstvu, pravosuđu, sigurnosti i vanjskoj politici.

Reuters ističe da zasad nije jasno tko će preuzeti odgovornost za provedbu studentskog programa, čiji su važni ciljevi borba protiv korupcije, obnova vladavine prava i poboljšanje obrazovnog sustava.

'Najveća neizvjesnost je tko će voditi vladu'

O izazovima koji čekaju pobjedničku listu Reuters je razgovarao s izbornim konzultantom Radivojem Grujićem iz Varšave.

'Najveća je neizvjesnost tko će voditi vladu, tko će biti ključni ministri i kako će raditi na temelju obećanja koja su dali o borbi protiv korupcije i ponovnoj uspostavi vladavine prava, ali i kako će ponovno definirati položaj Srbije u vanjskoj politici', rekao je Grujić.

Riječ je o pitanju koje nadilazi sam sastav buduće vlade.

Studentski pokret izrastao je iz zahtjeva za odgovornošću institucija nakon urušavanja nadstrešnice željezničkog kolodvora u Novom Sadu u studenome 2024. godine, kada je poginulo 16 ljudi.

Tijekom prosvjeda studenti su inzistirali na tome da institucije moraju raditi svoj posao, a ne ovisiti o političkoj volji jednog čovjeka.

No nakon izborne pobjede morat će pokazati kako takve zahtjeve namjeravaju provesti u praksi.

Reuters navodi da politički analitičari očekuju i promjene u državnom aparatu, uključujući policiju, sigurnosne službe i ministarstva u kojima su tijekom dugogodišnje vlasti SNS-a važna mjesta zauzimali ljudi povezani s dosadašnjom vladajućom strankom.

Koliko će te promjene biti opsežne i kako će se provoditi, zasad nije poznato.

Što će biti s Rusijom, Kinom i Europskom unijom?

Još jedno veliko pitanje odnosi se na vanjsku politiku.

Reuters podsjeća da je Vučić godinama pokušavao održavati ravnotežu između nekoliko velikih međunarodnih partnera.

Srbija je istodobno razvijala gospodarske odnose s Europskom unijom, koja je njezin najveći trgovinski partner, održavala bliske političke i energetske veze s Rusijom te privlačila velika kineska ulaganja.

Studentski pokret, međutim, dosad nije predstavio jednako razrađenu zajedničku vanjskopolitičku platformu kao program usmjeren na unutarnje reforme.

Njegova lista okuplja ljude različitih političkih uvjerenja, a među pitanjima o kojima tek treba jasno definirati buduću politiku nalaze se odnosi s Moskvom i Pekingom, europske integracije i Kosovo.

Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen već je čestitala studentskoj listi na pobjedi i ponudila potporu reformama pravosuđa, slobode medija, borbe protiv korupcije i jačanja demokratskih institucija.

No čestitka iz Bruxellesa ne znači da je budući vanjskopolitički smjer Srbije već određen.

Od prosvjednog pokreta do odgovornosti za državu

Pobjeda studentske liste predstavlja veliku promjenu na srbijanskoj političkoj sceni, kojom je Vučić dominirao od 2014. godine, najprije kao premijer, a zatim kao predsjednik države.

Reuters podsjeća da su studentski prosvjedi u početku bili razmjerno mali, ali su se postupno pretvorili u najveći val građanskog nezadovoljstva u Srbiji u posljednjih nekoliko desetljeća.

Njihova snaga bila je u masovnoj mobilizaciji, organizaciji bez jednog vođe i zahtjevima za odgovornošću institucija.

Upravo će ta obilježja sada biti na velikom ispitu.

Jer jedno je okupiti stotine tisuća građana na ulicama i pobijediti na izborima, a drugo preuzeti odgovornost za državu, sastaviti vladu i provesti reforme.

Konačne rezultate izbora još treba potvrditi Republička izborna komisija. No već sada je jasno zašto Reuters izdvaja pitanje budućeg vodstva - nakon Vučićeva priznanja poraza više nije najvažnije samo tko je pobijedio, nego tko će i kako upravljati Srbijom.