Način na koji dolazimo do informacija promijenio se brže nego što smo možda primijetili. Nekoliko riječi u tražilici zamijenili smo pitanjem chatbotu, a umjesto deset otvorenih kartica sve češće dobivamo jedan, već složen odgovor. Brže je i praktičnije, ali usput se promijenilo nešto važno: sve rjeđe vidimo put kojim je informacija do nas stigla.
Tko ju je napisao? Na kojim izvorima počiva? Koliko je aktualna? Je li riječ o činjenici, procjeni ili nečijem tumačenju?
Donedavno smo ta pitanja barem dijelom rješavali sami, birajući među različitim izvorima. Danas nam tehnologija mnoge od tih koraka može obaviti za nekoliko sekundi. Zato sposobnost da procijenimo ono što smo dobili nije manje važna. Naprotiv, postaje još važnija.
Više nije teško pronaći odgovor
Generativna umjetna inteligencija već je postala dio svakodnevice. Koristimo je da nešto brže pronađemo, sažmemo dugačak dokument, prevedemo tekst, razradimo ideju ili si pojasnimo temu o kojoj ne znamo dovoljno.
U obrazovanju su mogućnosti još šire. AI može pomoći nastavniku u pripremi materijala, studentu u razumijevanju zahtjevnog pojma ili nekome tko tek ulazi u određeno područje ponuditi početnu točku za daljnje istraživanje.
To, međutim, ne znači da je posao završen onog trenutka kada stigne odgovor. Dobivena informacija i njezino razumijevanje dvije su različite stvari.
Kada alat umjesto nas pronađe, sažme i poveže više informacija, korisnik i dalje snosi odgovornost za ono što će prihvatiti kao točno.
Zato digitalna pismenost danas znači nešto više od sposobnosti korištenja digitalnih alata. Uključuje i procjenu izvora, razumijevanje konteksta i spremnost da se važna tvrdnja provjeri prije nego što je prihvatimo ili proslijedimo dalje.
Kada ne vidimo izvor, autor postaje još važniji
Pomalo paradoksalno, u vremenu u kojem sadržaj možemo proizvesti brže nego ikad, autorstvo dobiva dodatnu težinu.
Nije isto čitamo li tvrdnju iza koje stoji stručnjak koji se godinama bavi određenim područjem ili odgovor za koji ne znamo kako je nastao. Autorstvo samo po sebi nije jamstvo točnosti, ali nam daje važan kontekst: znamo tko nešto tvrdi, iz koje pozicije govori i kome možemo postaviti dodatno pitanje.
Isto vrijedi za urednički proces. Urednik je taj koji bira temu, pronalazi stručnjake za nju, provjerava činjenice, uspoređuje izvore i procjenjuje što je publici doista korisno. Pritom može prepoznati nijanse i nejasnoće koje automatizirani odgovor lako izgubi te odlučiti kada je neku tvrdnju potrebno dodatno provjeriti ili objasniti.
U eri u kojoj je tehnički sve lakše proizvesti sadržaj, taj dio procesa postaje sve manje vidljiv, ali ne i manje vrijedan.
„Ljudska stručnost ima svoju vrijednost, čovjek je taj koji donosi odluke. Ne umanjujući vrijednost rezultata koji se dobivaju uz pomoć umjetne inteligencije, treba imati na umu da tekstovi koji educiraju o digitalnoj tehnologiji, osobito oni koji prenose iskustvo, imaju poseban kontekst", kaže Ljerka Čulina, voditeljica Službe za inovacije i primjenu digitalnih obrazovnih tehnologija u nastajanju u CARNET-u i članica glavnog uredništva portala DOT.
PRIJE NEGO ŠTO PRIHVATITE ODGOVOR
Ne morate sumnjati u svaku informaciju koju dobijete od digitalnog alata, ali vrijedi zastati kod nekoliko jednostavnih pitanja:
Odakle ova informacija dolazi?
Mogu li je potvrditi u relevantnom izvoru?
Nedostaje li joj važan kontekst?
Razumijem li zašto je odgovor takav ili ga prihvaćam samo zato što zvuči uvjerljivo?
„Vrlo je važno pratiti odluke takvih alata jer su veoma moćni, a takvi modeli mogu znatno mijenjati odluke ovisno o ulaznim podacima. Zato je važno upravljati cijelim kontekstom podataka – ne samo da model može obraditi pogrešne podatke, nego može donijeti i pogrešnu odluku koja za nas može imati nezgodan ishod”, tumači izv. prof. dr. sc. Mario Brčić iz Zavoda za primijenjeno računarstvo Fakulteta elektrotehnike i računarstva Sveučilišta u Zagrebu, čije kompetencije obuhvaćaju umjetnu inteligenciju, inteligentne sustave, sustave za podršku odlučivanju, strojno učenje, višeagentske sustave, objašnjivu umjetnu inteligenciju te etičke i sigurnosne aspekte primjene AI-ja.
Upravo tu nastaje prostor za DOT
U takvom informacijskom okruženju svoj prostor dobiva i novi CARNET-ov portal DOT, pokrenut 2026. godine na nacionalnoj domeni www.hr.
DOT je portal za digitalno obrazovanje i tehnologije u nastajanju, zamišljen kao mjesto na kojem se mogu pronaći pravovremene i relevantne informacije o primjeni digitalnih tehnologija u obrazovanju. Donosi stručne članke, intervjue, podcaste, recenzije digitalnih alata, informacije o edukacijama i događanjima te druge sadržaje namijenjene prije svega visokoškolskoj, obrazovnoj i znanstveno-istraživačkoj zajednici, ali i svima koji prate razvoj novih tehnologija.
Teme koje portal obrađuje uključuju umjetnu inteligenciju, kibernetičku sigurnost, digitalne obrazovne tehnologije i inkluziju. Portal donosi i sadržaje namijenjene sistemcima te recenzije digitalnih alata.
Ideja je okupiti tehnološke novosti i dati im stručni i obrazovni kontekst. DOT okuplja sadržaj koji pomaže razumjeti kako se nove tehnologije mogu koristiti, što od njih možemo očekivati i na što pritom treba obratiti pozornost.
Kampanja "DOT nije BOT"
Na toj se razlici temelji i kampanja "DOT nije BOT".
Ona ne polazi od ideje da tehnologiju treba odbaciti niti umjetnu inteligenciju suprotstavlja čovjeku. Polazi od pitanja što želimo od sadržaja u vremenu kada ga tehnologija može stvarati gotovo trenutačno.
Odgovor CARNET-a je tehnologija u čijem su središtu ljudsko znanje, iskustvo i odgovornost.
Takav pristup posebno ima smisla kada govorimo o obrazovanju. Novi alati mogu biti koristan dio nastavnog i istraživačkog procesa, ali njihova vrijednost ne ovisi samo o tome što mogu napraviti. Važno je razumjeti njihov kontekst, znati kada ih koristiti i moći procijeniti rezultate koje daju.
Što se onda mijenja za nas?
Možda ponajviše naše navike.
Godinama smo učili kako pronaći informaciju, a sada ćemo sve više učiti kako procijeniti gotov odgovor.
To ne znači vraćanje na vrijeme prije AI-ja niti provjeravanje baš svake rečenice koju nam tehnologija ponudi. Važno je prepoznati situacije u kojima izvor, kontekst i stručnost čine razliku – osobito kada učimo nešto novo, donosimo odluku ili informaciju prenosimo drugima.
U takvom okruženju kvalitetni izvori ne postaju suvišni. Mijenja se način na koji ih koristimo.
Jer što je jednostavnije dobiti odgovor bez otvaranja ijedne poveznice, to je važnije znati kamo otići kada taj odgovor želimo provjeriti ili staviti u širi kontekst.
U tome je smisao poruke "DOT nije BOT": tehnologija može ubrzati pristup informacijama, ali povjerenje se i dalje gradi na znanju, stručnosti, provjeri i ljudskoj odgovornosti.
Razgovor o istoj temi tportal i CARNET nastavljaju i kroz podcast "DOT nije BOT", u kojem iz perspektive obrazovanja, akademske zajednice i tehnološkog sektora otvaramo pitanja o tome što nam AI već omogućuje, ali i što u svijetu sve sposobnijih digitalnih alata i dalje mora ostati na nama.
Prilog je izrađen u produkciji Tnative tima tportala, u suradnji s CARNET-om i u skladu s najvišim profesionalnim standardima.