Dow Jones indeks pao je 0,63 posto, na 49.596 bodova, dok je S&P 500 skliznuo 0,38 posto, na 7.337 bodova, a Nasdaq 0,13 posto, na 25.806 bodova. Pad S&P 500 i Nasdaq indeksa ponajviše je posljedica pada cijena dionica proizvođača čipova, kao što su AMD i Intel.

Nakon snažnog rasta prethodnih dana, cijene tih dionica pale su jučer oko tri posto. Zbog toga je PHLX indeks sektora proizvođača čipova skliznuo 2,7 posto. S druge strane, zbog nove euforije u vezi razvoja umjetne inteligencije, cijene dionica Nvidije i Microsofta porasle su gotovo dva posto.

Neizvjesna situacija na Bliskom istoku

Loše je, pak, na tržište utjecala neizvjesna situacija na Bliskom istoku. Posljednjih dana predsjednik SAD-a Donald Trump govorio je da bi uskoro mogao biti postignut mirovni sporazum s Iranom, no sinoć su američke vojne snage pokrenule napade na lokacije u Iranu, koje su, kako je poručio Washington, odgovorne za napade na američke snage. Iran, s druge strane, optužuje SAD za kršenje primirja.

Nakon oštrog pada na početku ožujka zbog napada SAD-a i Izraela na Iran, posljednjih se tjedana najveća svjetska burza oporavlja, pa su cijene dionica nadoknadile sve gubitke. Zahvaljujući tome, sada je S&P 500 indeks u plusu od početka godine oko 7 posto.

Bolji rezultati kompanija od očekivanja

To se, među ostalim, zahvaljuje boljim nego što se očekivalo kvartalnim poslovnim rezultatima kompanija.

Stoga se sada procjenjuje da su zarade kompanija iz sastava S&P 500 indeksa u prvom tromjesečju u prosjeku porasle oko 28 posto u odnosu na isto lanjsko razdoblje, dok se prije mjesec dana očekivao rast od oko 14 posto.

I na europskim su burzama cijene dionica jučer pale. Londonski FTSE indeks oslabio je 1,55 posto, na 10.276 bodova, dok je frankfurtski DAX skliznuo 1,02 posto, na 24.663 boda, a pariški CAC 1,17 posto, na 8.202 boda.

I azijske burze u padu

Na azijskim burzama u petak vodeći indeksi skliznuli su s rekordnih razina, koje su dosegnuli zahvaljujući rastu cijena dionica proizvođača čipova i drugih kompanija povezanih s umjetnom inteligencijom, a njihovu korekciju potaknule su obnovljene napetosti na Bliskom istoku.

MSCI indeks azijskih dionica izvan Japana pao je jutros 0,8 posto, kao i južnokorejski Kospi. Unatoč tomu, Kospi je na putu prema tjednom dobitku većem od 12 posto, što je njegov najveći tjedni rast od 2008. godine.

Japanski Nikkei u minusu je jutros 0,56 posto, no na putu je tjednog dobitka od 4,5 posto. I sve ostale azijske burze jutros su u minusu, pri čemu najviše australski ASX 200, za 1,7 posto.

Europske burze također u minusu

Na europskim burzama u petak prijepodne najvažniji indeksi su u minusu jer je eskalacija sukoba između SAD-a i Irana dovela do rasta cijena nafte i smanjila nade da bi diplomatsko rješenje moglo biti blizu.

Paneuropski STOXX 600 bio je u 9,30 sati u minusu 0,74 posto, na 611,87 bodova. Istodobno, frankfurtski DAX spustio se 0,95 posto, na 24.430 bodova, londonski Ftse za 0,6 posto, na 10.215 bodova, a pariški CAC za 0,85 posto, na 8.132 boda.

Europska dionička tržišta reagiraju na ta geopolitička zbivanja, budući da energetska ovisnost Europe o uvozu opterećuje kompanije te izaziva zabrinutost ulagača oko utjecaja rasta cijena nafte na inflaciju i gospodarski rast. Cijena Brenta u Londonu jutros je ojačala 0,65 posto, na 100,71 dolar po barelu.

Financijska tržišta trenutno uračunavaju tri ili više povećanja kamatnih stopa u eurozoni u sljedećih 12 mjeseci, kako je Europska središnja banka nastojati suzbiti inflaciju.

Na loše raspoloženje investitora također je utjecala i Trumpova prijetnja da će se Europska unija suočiti s "mnogo višim" tarifama ako se obveze iz trgovinskog sporazuma ne ispuni do 4. srpnja. Među najvećim gubitnicama je dionica IAG, matične kompanije British Airwaysa, s padom cijene za 5,2 posto, nakon što je najavio nižu dobit zbog rastućih troškova mlaznog goriva.

Rast cijena nafte

SAD i Iran ponovno su u četvrtak razmijenili vatru i uvrede, čime su dodatno pritisnuli krhko jednomjesečno primirje dok Teheran razmatra prijedlog Washingtona za okončanje rata. Posljedično, cijene nafte su porasle, što je dodatno smanjilo sklonost investitora prema riziku. Jutros se barelom Brenta u Londonu trguje po 1,3 posto višoj cijeni nego jučer na zatvaranju, po 101,37 dolara. Za toliko je poskupio i barel WTI-ja na američkom tržištu, pa stoji 96 dolara.

"Put prema trajnom sporazumu daleko je od linearnog. Trgovci su opet morali preispitati pretpostavke o putanji sukoba i normalizaciji protoka brodova kroz Hormuz, koje su donijeli tijekom posljednjih nekoliko burzovnih zasjedanja", napisao je Chris Weston, voditelj istraživanja u Pepperstoneu.

Dolar ojačao nakon novih sukoba SAD-a i Irana

Na valutnim tržištima dolar je u petak ojačao prema većini glavnih valuta nakon što su ponovno izbila neprijateljstva između SAD-a i Irana. Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute u odnosu na šest najvažnijih svjetskih valuta, ojačao je 0,3 posto na 98,235 bodova.

Rastuće napetosti na Bliskom istoku podigle su vrijednost dolarova indeksa drugi dan zaredom te se odmaknuo s najniže razine u više od dva mjeseca, dotaknute početkom tjedna kada su se investitori nadali postizanju mirovnog sporazuma.

Tečaj eura oslabio je 0,17 posto prema dolaru, na 1,1727 dolara, te je na putu blagog tjednog dobitka. Tečaj dolara prema japanskoj valuti, pak, ostao je gotovo nepromijenjen, na 156,86 jena za dolar. Nove smjernice tržišta čekaju od današnje objave izvješća o zaposlenosti u SAD-u u travnju.