Nakon što je otkriveno da je poduzetnik iz općine Marina kod Trogira na tuđem zemljištu bez pristanka vlasnika izgradio mrtvačnicu i 32 grobnice koje je prodavao po cijeni od šest do 10 tisuća eura, stigao je novi šok. Otkriveno je da su u novom i ilegalnom groblju već ukopane dvije osobe.

Što će se dogoditi s njihovim posmrtnim ostacima, zasad nije poznato. Jasno je samo da je riječ o ilegalno izgrađenom privatnom groblju, kakvo je zabranjeno svim prostorno-planskim propisima i zakonima o grobljima već 80 godina. Zbog toga je priveden načelnik općine Ante Mamut, a morao je reagirati i ministar graditeljstva, prostornog uređenja i državne imovine, Branko Bačić.

"Nema privatnih groblja niti je privatno groblje zamišljeno kao institucija koja može postojati u Republici Hrvatskoj", kazao je Bačić i dodao da će njegovo Ministarstvo inzistirati da se taj projekt u potpunosti uskladi sa Zakonom o grobljima.

Nakon njegove najave inspekcijskog nadzora, otkriveno je još jedno ilegalno groblje. U Glavicama kod Sinja je privatni investitor na parceli pored već postojećeg groblja izgradio grobnice bez ikakve dozvole te sklopio 13 kupoprodajnih ugovora.

Oni koji su već zakupili grobnice u tom slučaju neće dobiti povrat novca. No, ako se pogleda koliko koštaju grobna mjesta, može se reći da su dobro prošli. U Zagrebu se, primjerice, grobna mjesta oglašavaju po cijenama od 20 do 50 tisuća eura, a grobnice dosežu cijenu čak i do 160.000 eura! U Splitu cijena varira od tri do 20 tisuća eura, u Osijeku doseže iznos do čak 38.000 eura, a u Zadru i do 45.000 eura.

Bez prava vlasništva

Iako se mogu pronaći grobovi i grobnice raznih stanja i veličina, koji se oglašavaju gotovo kao stanovi ili garaže, njihove cijene ne pretpostavljaju da će itko dobiti pravo vlasništva.

Naime, grobovi nisu nekretnine u pravom smislu te riječi. Grobljima, inače, upravljaju jedinice lokalne samouprave, odnosno gradovi i općine te komunalna poduzeća registrirana za obavljanje pogrebnih usluga koja djeluju na njihovu području. Dakle, grobovi ostaju u vlasništvu gradova, općina ili njihovih komunalnih poduzeća. Grobna se mjesta tako ne mogu samoinicijativno prodavati, već ih se može ustupiti drugoj osobi.

U tom slučaju se izjava ili ugovor o ustupanju grobnog mjesta trebaju ovjeriti kod javnog bilježnika i dostaviti komunalnom poduzeću koje upravlja grobljem. Ako se to, pak, ustupa mimo tvrtke, riječ je o dogovoru između davatelja grobnog mjesta i osobe koja će ga nastaviti koristiti, odnosno ukapati pokojnike u njima.

Mnoštvo detalja

No, to su cijene na oglasnicima. Koliko zaista košta pravo korištenja, a ne vlasništvo grobnog mjesta ovisi o mnoštvu parametara. Kao i kod drugih nekretnina, bitna je lokacija. Nije isto nalazi li se grobno mjesto na Mirogoju; a čak i unutar tog groblja cijene variraju ovisno o položaju; ili na groblju, primjerice, u Lučkom.

Osim toga, važna je vrsta ukopnog mjesta; radi li se o grobnici, grobnom mjestu, kazeti ili niši za urne. Potom dolazi opremljenost, odnosno uređenost groba. Tako se ustupati mogu neuređena grobna mjesta ili ona na kojima već postoji spomenik i ploča. Cijene se čak i tu razlikuju, ovisno o vrsti opreme.

Osim toga, treba znati da se "cijena groba" zapravo sastoji iz tri stavke - samog ukopnog mjesta, naknade za dodjelu grobnog mjesta te godišnje naknade za korištenje groba. Svako komunalno poduzeće, odnosno jedinica lokalne samouprave ima propisani cjenik za sve tri stavke.

"Naknada za dodjelu grobnog mjesta iznosi oko 245 eura i plaća se jednokratno. Time postajete korisnik, ali to nije jedini trošak. Za urnu je to oko 1.300 eura, a za zemljani grob najjeftinije varijante kreću od 2.500 eura, dok prosjek ide do 4.000 eura", rekla je u HRT-ovoj emisiji Otvoreno Jelena Sekelj, direktorica Gradske tvrtke Parkovi Varaždin.

Zamjenik gradonačelnice Rijeke, Vedran Vivoda otkrio je da se ondje "cijene kreću od oko 1.300 pa do 10.000 eura, ovisno radi li se o niši ili klasičnom grobnom mjestu".

Visoke cijene

Što se tiče naknada, one su najskuplje u Zagrebu te iznose od 307 do gotovo 12.300 eura, ovisno o tome na kojem se groblju, ali i zoni groblja nalazi grobno mjesto, je li riječ o niši, kazeti, grobu ili grobnici te je li uređena ili nije. Grobovi, pak, koštaju između 2.986,26 i 13.272,28 eura, dok se kazete za urnu kreću od 580,66 do 2.654,45 eura.

U Splitu se također bilježe visoke cijene grobnih mjesta, koje se kreću od gotovo 11 pa do više od 13 tisuća eura. No, kazete za urnu koštaju 990 eura. Naknada za dodjelu, pak, iznosi 348,40 eura.

Zanimljivo, u Osijeku se cijena naknade za dodjelu grobnog mjesta računa po četvornom metru te iznosi između 40 i 80 eura, ovisno o tome na kojem se groblju grob nalazi. Što se tiče cijena, one se na oglasniku kreću između dvije i 38.000 eura.

Godišnja naknada

Osim toga, svi korisnici grobnih mjesta moraju plaćati i godišnju naknadu za korištenje grobnog mjesta. Ona se kreće uglavnom od nekoliko desetaka pa do stotinjak eura, a u pojedinim gradovima moguće ju je plaćati i u mjesečnim obrocima. Grobna naknada se plaća za godišnje održavanje groblja, koje podrazumijeva hortikulturno uređenje i održavanje, odvoz smeća, održavanje cesta i staza, vodovodne i kanalizacijske mreže, te održavanje objekata na groblju, ali ne i samih grobova.

Moguće je nešto jeftinije proći u dva slučaja. Prvi je, jasno, ako obitelj preminule osobe već koristi neko grobno mjesto u koje se može izvršiti ukop. Naime, većina grobova ima mjesta za tri ukopa te neograničen broj urni. Drugi slučaj je putem Posmrtne pripomoći, gdje se, ovisno o paketu usluga, može pokriti i grobno mjesto bez opreme.

No, važno je znati još jedno pravilo. Prema Zakonu o grobljima, grobna mjesta za koja godišnja grobna naknada nije plaćena deset godina smatraju se napuštenima. Tada se po automatizmu vraćaju na upravljanje komunalnim poduzećima koja ih potom za iznos naknade za dodjelu mogu ustupiti nekom drugom, ako korisnik u međuvremenu nije napisao žalbu, platio tražena sredstva ili ustupio grob nekom drugom.