Samit u Parizu prije šest godina bio je prvi i jedini susret dvojice predsjednika, a održan je uz posredovanje francuskog predsjednika Emmanuela Macrona i tadašnje njemačke kancelarke Angele Merkel.

U to je vrijeme cilj Putina i Zelenskog bio dogovoriti prekid vatre u sukobu u Donbasu na istoku Ukrajine, gdje su se ruski separatisti, uz potporu Moskve, borili protiv ukrajinskih snaga, podsjeća Independent.

Uskoro bi se dvojica čelnika mogla naći oči u oči na još jednom sastanku u sklopu nastojanja američkog predsjednika Donalda Trumpa da okonča razorni rat u Ukrajini. No to je zasad tek mogućnost jer je ukrajinski predsjednik odmah odbacio Putinov prijedlog da se on održi u Moskvi.

Što se dogodilo 2019. godine?

Sukob u Donbasu, gdje su se ukrajinske snage borile protiv proruskih separatista, tinjao je još od 2014. godine. U prosincu 2019. Zelenski i Putin otputovali su u Pariz na samit u takozvanom Normandijskom formatu — diplomatskom okviru koji su, nakon izbijanja sukoba, pokrenuli diplomati Francuske, Njemačke, Rusije i Ukrajine.

Zelenski je u to vrijeme bio tek nekoliko mjeseci na dužnosti predsjednika, nakon što je u proljeće te godine na izborima porazio dotadašnjeg predsjednika Petra Porošenka. To je bila njegova prva politička funkcija, a time i prva prilika da se susretne s Putinom u ulozi državnika.

Samit u Parizu donio je određeni napredak, ali nije bio prekretnice. Dvije strane dogovorile su se o provođenju 'svih potrebnih mjera potpore prekidu vatre' do kraja 2019. te o razmjeni svih ratnih zarobljenika.

Obje strane također su potvrdile spremnost na provođenje sporazuma iz Minska, potpisanih 2014. i 2015., a koji su bili prvi pokušaj zaustavljanja sukoba nakon ruske aneksije Krima.

Što su čelnici rekli jedan o drugome?

Atmosfera je u početku bila izrazito hladna. Nije bilo rukovanja, a izvori su navodili da su tijekom sastanka uglavnom izbjegavali kontakt očima. Zelenski je 2019. godine – obrijan i odjeven u elegantno odijelo – izgledao gotovo neprepoznatljivo u usporedbi s današnjim imidžem ratnog vođe u maslinastozelenoj majici.

Nakon samita Putin je opisao razgovore kao 'važan korak' prema deeskalaciji i izrazio oprezan optimizam: 'Sve nam to daje osnovu da pretpostavimo da se proces razvija u pravom smjeru.' Zelenski je sastanak također pozdravio, nazvavši ga 'velikim korakom prema miru'.

Upitan tko je 'pobijedio' u toj razmjeni, Zelenski je odgovorio: 'Ne znam tko je koga pobijedio. Mislim da je prikladno ostati diplomatičan jer smo tek počeli razgovarati. Recimo, zasad je – neriješeno.'

Što se dogodilo nakon toga?

Unatoč nekoliko razmjena zarobljenika, sastanak iz 2019. nije donio dugoročnu promjenu u odnosima Ukrajine i Rusije. Samo nešto više od dvije godine kasnije Rusija je pokrenula svoju potpunu invaziju na Ukrajinu.

Glavna sporna pitanja ostala su neriješena. Ukrajina je inzistirala na povlačenju ruskih trupa i potpunom prekidu vatre, uz povratak kontrole nad istočnom granicom. S druge strane, Rusija je zahtijevala da se prije povratka granične kontrole Ukrajini na okupiranim područjima održe lokalni izbori, a Putin je inzistirao na tome da Donbas dobije poseban ustavni status s određenim stupnjem autonomije.

Diplomati nisu uspjeli spriječiti invaziju na Ukrajinu

U siječnju 2022., svega nekoliko tjedana prije početka invazije, održan je još jedan sastanak u Parizu, ali na razini dužnosnika, ne čelnika država.

U veljači 2022. ponovno su se sastali visoki diplomati iz četiriju zemalja pokušavajući spriječiti sukob. No 24. veljače Rusija je pokrenula invaziju, a Zelenski je tada izjavio da je rat 'uništio' sve što je bilo postignuto Normandijskim formatom.