Dok su se čelnici Rusije, Ukrajine, Sjedinjenih Država i Europe sastajali da bi raspravljali o mogućem okončanju rata između Rusa i Ukrajinaca, dio Ukrajine privukao je veću pozornost: Donbas, industrijska regija na istoku te zemlje, a koja je u aktualnom ratu glavno poprište borbi, analizira Al Jazeera.

Otkako je Rusija napala Ukrajinu 2022. godine, preuzela je kontrolu nad većim dijelom, ali ne i nad cijelim Donbasom. Nakon invazije Rusi su održali izbore, koje su izborni stručnjaci ocijenili nelegitimnima, na četiri ukrajinska teritorija i potom su ih anektirali. Dva od ta četiri anektirana teritorija bila su Doneck i Luhansk, a zajedno čine Donbas.

Putin želi punu kontrolu nad Donbasom

Rusija trenutačno kontrolira cijeli Luhansk i dio Donecka, a Ukrajina je zadržala kontrolu nad dijelovima Donecka oko gradova Slovjanska i Kramatorska. Rusi su anektirali i Zaporižju i Herson, u kojima kontroliraju oko 75 posto područja.

Vladimir Putin želi da svako rješenje kojim bi se okončao rat uključuje davanje Rusiji pune kontrole nad Donbasom. Za Ukrajince bi to bila gorka pilula koju bi trebali progutati jer bi na taj način Rusi bili nagrađeni za pokretanje osvajačkog rata. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski rekao je novinarima sredinom kolovoza: 'Nećemo napustiti Donbas. Ne možemo to učiniti.'

Zašto Rusija želi Donbas?

Jedan od čimbenika koji pokreću Rusiju jest to što ova regija posjeduje značajne gospodarske resurse.

'Donbas je bio visokoindustrijaliziran sredinom 20. stoljeća, iako je nakon Hladnog rata postao svojevrsni pojas hrđe', rekao je Mark F. Cancian, viši savjetnik u odjelu za obranu i sigurnost u Centru za strateške i međunarodne studije. Također obiluje mineralnim resursima, a poljoprivredno zemljište u njemu 'jedno je od najboljih na svijetu', dodao je Cancian.

Drugi je čimbenik strateška vrijednost regije. Njezina luka Mariupolj omogućuje pristup Azovskom moru i, posredno, Crnom moru, a kao 'najdugovječnije bojno polje u ratu' riječ je o području kojeg bi se obje strane teško odrekle, rekao je Erik Herron, politolog sa Sveučilišta Zapadne Virginije.

'Dom sovjetskog čovjeka'

Putin bi mogao doživljavati kontrolu nad Donbasom i kao način da 'isprovocira Zapad i stvori kaos', rekao je Richard Arnold, politolog sa Sveučilišta Muskingum. Možda je, međutim, najveći čimbenik za Rusiju to što je ova regija dom mnogim govornicima ruskoga jezika, od kojih su se mnogi ondje doselili tijekom sovjetskog razdoblja.

'Donbas je igrao važnu ulogu u sovjetskoj socijalističkoj mitologiji' kao dom arhetipskog 'sovjetskog čovjeka', rekao je Alexander Motyl, politolog sa Sveučilišta Rutgers u Newarku. 'Rusija je iznijela mnoge neutemeljene tvrdnje o tretmanu govornika ruskoga jezika od ukrajinske vlade', rekao je Herron. Kao rezultat toga, 'Donbas je simbolički središnji dio ruske priče o tome zašto je započeo rat'.

Njegova vrijednost za Rusiju može biti više simbolična nego opipljiva, istaknuli su stručnjaci. 'Donbas je ključan za ispunjenje vizije 'ruskog svijeta' (russkij mir) koju Putin pokušava stvoriti', rekao je Matthew Schmidt, politolog sa Sveučilišta New Haven.

Bi li Ukrajina bila spremna odreći se Donbasa?

Čvrst stav ukrajinske vlade bio je zadržati Donbas, a taj stav široko dijeli i ukrajinska javnost.

'Svaki sporazum o zemljištu nije samo o zemlji, nego i o ljudima koji žive na toj zemlji', rekao je Herron. 'Ukrajinci su vidjeli kako se prema njihovim prijateljima i rodbini postupa na okupiranim teritorijima i ne podržavaju podvrgavanje još većeg broja Ukrajinaca ruskoj vlasti.'

Ipak, mogućnost da Ukrajina prizna vojne činjenice na terenu pruža određeni prostor za manevriranje.

Poziv Zelenskog na prekid vatre značio bi nastavak ruske kontrole nad područjima u Donbasu koja Rusija trenutačno drži, čak i ako Ukrajina ne odustane od svojega formalnog dugoročnog zahtjeva.

'Ukrajinci bi mogli prihvatiti dogovor kojim ne odustaju od suvereniteta, već prihvaćaju situaciju na terenu', rekao je Cancian. 'Dobivanje određenih sigurnosnih jamstava od NATO-a bit će ključno za bilo kakav dogovor.'