Otkrivanje drevnog grada pomoglo je istraživačima da dođu do onoga što smatraju točnom lokacijom spomenute bitke. Znanstvenici u Turskoj uvjereni su da su pronašli upravo ono tlo na kojem je rođena jedna od najvećih legendi u povijesti, piše portal Popular Mechanics.

Aleksandar Makedonski poveo je tada vojsku od 40.000 ratnika u boj protiv moćnog Perzijskog Carstva, a on je ostao zapamćen kao Bitka kod Granika. Ipak, povjesničari stoljećima nisu uspjeli odrediti točno mjesto na kojem se odigrala – sve do sada.

'Naše istraživanje, u kombinaciji s pažljivim proučavanjem drevnih izvora, dovelo nas je do preciznog određivanja lokacije bitke, sela koja su bila uključena u nju te njezina položaja na ravnici', izjavio je Revhan Körpe, glavni povjesničar projekta Kulturna ruta Aleksandra Velikog i profesor na Sveučilištu Çanakkale Onsekiz Mart, za Türkiye Today.

Teorije su već dugo postojale

Iako teorije o toj lokaciji postoje već generacijama, istraživači su ovoga puta spojili znanje o nekadašnjim močvarama i položaju još uvijek prepoznatljivog brda da bi utvrdili lokaciju boja, a ona se nalazi u blizini turskog grada Biga, uz rijeku Granik (Granicus).

'Postojala je raširena teorija da se opća lokacija bitke u to vrijeme nalazila u močvari', rekao je Körpe u izjavi za turske medije. 'No kada smo pogledali istočno od tog područja, pronašli smo brdo koje savršeno odgovara opisima antičkih plaćenika koji su ga koristili tijekom sukoba.'

Da bi rekonstruirali nekadašnji krajolik, tim je proveo geomorfološka testiranja i tako razlučio koja su područja bila močvarna, a koja su mogla poslužiti kao bojno polje. Rezultati su ih odveli južnije nego što se prije pretpostavljalo. Na tom brdu zabilježeni su i značajni arheološki nalazi koji potvrđuju da je upravo to mjesto bilo bojno polje iz 4. stoljeća pr. Kr.

Lokalni poljoprivrednici otkrili ključne tragove

'Lokalni poljoprivrednici izvijestili su da su na brdu pronalazili grobove s oružjem, što se podudara s drevnim zapisima prema kojima je Aleksandar svoje poginule vojnike sahranio s oružjem', objašnjava Körpe. Godine 2024. ondje je otkriven i neoznačen grob odraslog muškarca.

Još jedan važan trag u pronalasku prave lokacije bilo je otkriće drevnog grada duž Aleksandrove rute prema bojištu. Ranije su u tom području bila poznata dva antička grada, ali otkriće trećega – Hermaiona – 2024. godine usmjerilo je tim prema ravnici Biga. Prema zapisima, Hermaion je bio zadnja Aleksandrova postaja prije odlučne bitke koja mu je donijela pobjedu uz Granik.

'Mapirali smo točnu rutu kojom je Aleksandar putovao', rekao je Körpe. 'Krenuo je iz sela Ozbeck, zatim prošao kroz Umurbey i Lapseki, da bi se na kraju spustio u ravnicu Biga.'

Bitka kod Granika bila mu je tek prva u nizu pobjeda nad Perzijskim Carstvom i njegovim uporištima, što je Aleksandru omogućilo širenje imperija.

Osobno je predvodio konjicu

'Osobno je predvodio konjicu, a tijekom borbi spasila ga je njegova bliska tjelesna straža', dodaje Körpe. 'Bitka kod Granika nije bila samo jedna od najvažnijih prekretnica u njegovu životu, koja mu je kasnije donijela nadimak Veliki, već i ključan trenutak u svjetskoj povijesti.'

Aleksandar Veliki postao je kralj Makedonije, drevnog grčkog kraljevstva, u dobi od oko dvadeset godina. Ubrzo je proširio svoje carstvo na područja današnje Grčke i Bliskog istoka, prema portalu Biography.com. Tijekom vladavine od 336. do 323. pr. Kr. ujedinio je grčke gradove države i vodio Korintski savez. Postao je i kralj Perzije, Babilona i Azije te osnovao brojne makedonske kolonije u regiji.

Dok je razmatrao nova osvajanja – među njima Kartagu i Rim – Aleksandar je iznenada preminuo od malarije u Babilonu u lipnju 323. pr. Kr., u dobi od samo 32 godine.