POGLED U POVIJEST

Veliko otkriće u Peruu: Mural star 4000 godina otkriva tajne prvih civilizacija

03.09.2025 u 11:05

Bionic
Reading

Nevjerojatno otkriće, tvrde stručnjaci, pomiče naše razumijevanje ranih civilizacija američkog kontinenta

Arheolozi su u Peruu otkrili trodimenzionalni višebojni zidni reljef star oko 4000 godina. Mural dimenzija tri puta šest metara u sredini prikazuje velikog orla raširenih krila, čija je glava ukrašena dijamantnim motivima. Zid je oslikan u plavoj, žutoj, crvenoj i crnoj boji, a visoki reljefi naglašavaju složenost i simboliku prikaza, piše Guardian.

Nalazište Huaca Yolanda, smješteno u dolini Tanguche u regiji La Libertad, istražuje tim pod vodstvom Ane Cecilije Mauricio, docentice na Papinskom katoličkom sveučilištu u Peruu. Prema njezinim riječima, ovo otkriće svjedoči o pojavi društvene hijerarhije i sve većoj složenosti zajednica koje su prelazile iz poljoprivrednih i ribarskih društava u prve civilizacije.

Reljef je dio unutarnjeg dvorišta hrama, a osim ptice grabljivice, prikazuje stilizirane ribe, mreže, mitološka bića i zvijezde. Mauricio objašnjava da su najutjecajniji pojedinci toga doba bili šamani i svećenici, muškarci i žene, koji su raspolagali znanjem o ljekovitom bilju, astronomiji i predviđanju vremenskih uvjeta. Time su bili istodobno znanstvenici i duhovni vođe.

Jedan od prikaza pokazuje tri humanoidne figure koje, prema interpretaciji arheologa, predstavljaju transformaciju čovjeka u pticu, moguće tijekom ritualnog prijelaza potaknutog konzumacijom halucinogenih biljaka poput kaktusa San Pedro. Takvi obredi potvrđuju rano postojanje kompleksnih duhovnih i društvenih praksi.

Nalazište je vjerojatno starije od Chavín de Huántarua, jednog od najpoznatijih pretkolumbovskih ceremonijalnih centara u Andama. Oba pripadaju formativnom razdoblju (2000.–1000. pr. Kr.) koje se smatra početkom prvih andskih civilizacija.

Unatoč važnosti otkrića, Huaca Yolanda suočava se s prijetnjama suvremenog doba - širenjem poljoprivrede, urbanizacijom i pljačkanjem. Mauricio upozorava da lokalitet još uvijek nema potpunu zaštitu državnih i regionalnih vlasti. Podsjeća i na to da su drevne zajednice razvile načine suživota s klimatskim pojavama poput El Niña, koje i danas pogađaju Peru. 'Možda nam njihovo znanje može pomoći da se bolje nosimo s klimatskim izazovima sadašnjice', istaknula je.