Prema tim izvorima, izraelski su dužnosnici krajem prosinca – nekoliko dana prije izbijanja masovnih prosvjeda u Iranu – preko ruskog kanala obavijestili iransko vodstvo da Izrael neće napasti Iran ako prvi ne bude napadnut. Teheran je istim putem odgovorio da se također neće upuštati u preventivni napad, piše The Washington Post.

Neobičan razgovor starih neprijatelja

Takva komunikacija neuobičajena je s obzirom na duboko neprijateljstvo dviju država, a one su u lipnju vodile i kratki, ali intenzivni 12-dnevni rat. Ipak, ova razmjena poruka odražava želju Izraelaca da se ne percipiraju kao strana koja dodatno podiže napetosti s Iranom u trenutku u kojem su se pripremali za veliku vojnu operaciju protiv Hezbolaha u Libanonu.

Dogovor dviju strana znatno odudara od javne retorike izraelskih dužnosnika krajem prošle godine, kada su otvoreno sugerirali mogućnost novih udara na Iran kako bi, prema njihovim tvrdnjama, zaustavili brzo obnavljanje iranskog arsenala balističkih projektila.

Iranska sumnja i američki faktor

Iako je iranska strana pozitivno reagirala na izraelski pristup, u Teheranu su ostali oprezni. Prema izvorima bliskima iranskoj vladi, postojala je bojazan da bi, čak i ako su izraelska jamstva iskrena, ona ostavila otvoren prostor za mogući američki napad u koordinaciji sa saveznicima dok bi Izrael bio fokusiran isključivo na Hezbolah.

Unatoč tome, visoki regionalni dužnosnik ocijenio je da je 'za Iran to bio dobar dogovor' jer je omogućavao izbjegavanje izravnog uplitanja u mogući sukob Izraela i Hezbolaha. Američki dužnosnici u međuvremenu tvrde da je iranska materijalna potpora Hezbolahu već oslabjela, dijelom zbog unutarnjih potresa u Iranu.

Prosvjedi u Iranu mijenjaju računicu

Nije jasno kako su snažni prosvjedi koji su posljednjih tjedana potresli Iran utjecali na kalkulacije dviju država ni hoće li se obje strane i dalje držati dogovora. Donald Trump razmatrao je mogućnost udara na ciljeve važne iranskom režimu kao odgovor na nasilno gušenje prosvjeda, a analitičari upozoravaju da bi takav potez mogao potaknuti iransku odmazdu protiv Izraela, ključnog američkog saveznika.

Iranski visoki dužnosnik izjavio je za Reuters da bi Iran, u slučaju napada, uzvratio udarima na američke vojne baze na Bliskom istoku, ne spominjući pritom Izrael kao izravnu metu.

Izrael između Irana i Hezbolaha

Ostaje nejasno bi li se Izrael odrekao jamstava iz prosinca te se pridružio eventualnom američkom napadu ako bi procijenio da postoji prilika za slabljenje ili rušenje iranskog režima. Izraelski dužnosnici su posljednjih tjedana svoje vojne pripreme opisivali kao obrambene i izbjegavali otvorenu ratnu retoriku.

'Izrael bi rado vidio promjenu režima u Iranu jer bi to promijenilo Bliski istok – i sudbinu Hezbolaha', rekla je Sima Shine iz Instituta za studije nacionalne sigurnosti u Tel Avivu te bivša visoka dužnosnica Mossada, dodajući da je Izrael svjestan da bi mogao biti meta iranskog odgovora te se već intenzivno priprema za takav scenarij.

Moskva kao tihi posrednik

Najnovija razmjena poruka između Izraela i Irana dogodila se krajem prosinca, ubrzo nakon posjeta iranskog ministra vanjskih poslova Moskvi. Rusija je i ranije pokušavala igrati ulogu posrednika između dviju zemalja, kao i ojačati svoju poziciju pred Washingtonom u širem kontekstu pregovora o Ukrajini.

Izraelski javni servis KAN prošlog tjedna izvijestio je da je premijer Benjamin Netanyahu nedavno zatražio od ruskog predsjednika Vladimira Putina da Iranu prenese poruku kako Izrael nema namjeru napasti.

Uredi izraelskog premijera i Kremlja nisu odgovorili na upite za komentar.