Ljeto 2025. doima se drugačijim. Primjerice, ovog ljeta u Puli gotovo svaki dan puše vjetar, što lokalcima ostavlja dojam da je ovo jedno od vjetrovitijih ljeta u posljednje vrijeme. Ovaj dojam dodatno je potkrijepila 'fen-bura', vruć vjetar koji je posljednjih dana puhao posvuda po Jadranu.

No je li riječ o osobnom dojmu, lokalnoj oscilaciji ili dijelu šireg klimatskog obrasca?

Obratili smo se Državnom hidrometeorološkom zavodu (DHMZ) s konkretnim pitanjem: bilježe li se ove godine odstupanja u smjerovima, jačini ili učestalosti vjetrova na Jadranu? Također, zanimalo nas je kako DHMZ tumači širi kontekst pomalo neuobičajenih vremenskih prilika tijekom ovog ljeta.

Srpanj bez toplinskih valova i puno nestabilnosti

Prema klimatolozima DHMZ-a, ljeto 2025. u Hrvatskoj ne odvija se prema uobičajenom obrascu. Srpanj je prošao bez izraženih toplinskih valova, a zabilježeni su izraženi frontalni prodori s pljuskovima i olujnim vjetrom. Nestabilno se vrijeme često zadržavalo nad Jadranom.

Na pitanje bilježe li se ove godine odstupanja u smjerovima, jačini ili učestalosti vjetrova na Jadranu, iz Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ) odgovaraju da takve procjene trenutačno nije moguće precizno utvrditi. Kako ističu, vjetar je vrlo lokalna meteorološka varijabla na koju utječe niz čimbenika – od reljefa i morske struje, do sinoptičkih uvjeta i mikroklime.

Upravo zbog te složenosti i ograničenosti dostupnih podataka, trenutačno nije moguće potvrditi postojanje odstupanja u režimu vjetra – bilo na području Pule, bilo na širem Jadranu. Međutim, iako se za ovu godinu ne mogu potvrditi značajna odstupanja u vjetrovima, dugoročne projekcije klimatskih promjena ipak sugeriraju da bi se srednja brzina vjetra na Jadranu mogla povećavati.

Na Jadranu bi se vjetar mogao pojačati

Naime, prema Strategiji prilagodbe klimatskim promjenama Republike Hrvatske, na Jadranu se očekuje rast brzine vjetra u ljetnim i jesenskim mjesecima, osobito na sjevernom dijelu obale. Na visini od 10 metara, vjetar bi se mogao pojačati do 0,5 m/s, što predstavlja porast od 20 do 25 posto u odnosu na referentno razdoblje.

I dok se vjetar zasad ne može analizirati s dovoljnom preciznošću, vremenske prilike ovog ljeta ipak su drugačije, osobito u kontekstu temperature. Naime, izostanak toplinskih valova – koji su inače česta pojava u srpnju – posljedica je promjene u visinskom strujanju nad Europom.

Zbog toga je prvi dio ljeta prošao bez uobičajenih toplinskih udara. Kako navodi DHMZ, neobično ljeto u srpnju može se pripisati sinoptičkoj situaciji u višim slojevima atmosfere.

Atlantski efekt umjesto afričkog utjecaja

Konkretno, klimatolozi su za tportal objasnili da je tijekom srpnja visinski greben sa sjevera Afrike imao slabiji utjecaj na naše područje, što je značilo manji dotok suhog i vrlo toplog zraka. Umjesto toga, zrak je stizao iz zapadne i sjeverozapadne Europe, često preko visinskih ciklona, a to je donijelo svježije i nestabilnije uvjete, kao i razorna nevremena i oluje.

Taj zrak, u sklopu visinskih ciklona, često se zadržavao nad zapadnom i srednjom Europom, dodatno utječući na vremenske uvjete u Hrvatskoj. Dva izražena frontalna prodora – početkom i krajem srpnja – donijela su pljuskove, grmljavinsko nevrijeme, olujni vjetar i tuču u više dijelova zemlje.

Dakle, sinoptička situacija tijekom srpnja – s izraženijim utjecajem atlantskih masa zraka i izostankom afričkih toplinskih udara – ukazuje na specifično, nestabilnije ljeto.

Sve učestalije pojave ovakvih odstupanja možda su tek sezonska oscilacija — no isto tako mogle bi biti znak promjenjivih klimatskih obrazaca u regiji. Iako se ne može sa sigurnošću govoriti o dugoročnim promjenama, ovakvi obrasci sve više podsjećaju na ono što se u klimatskim analizama često navodi kao signal promjene.