Tvrdnje da Rusija 'prodire na Arktik' te da bi u budućnosti mogla ugroziti i Grenland dio su argumenata kojima američki predsjednik Donald Trump opravdava svoj interes za autonomni danski otok. No koliko je stvarna ruska prisutnost u toj regiji i koji su ciljevi Moskve?
Rusija je još 2020. godine predstavila strategiju razvoja Arktika do 2035., kojom želi redefinirati svoju ulogu u toj regiji – i gospodarski i sigurnosno. U praksi to znači snažno vojno pozicioniranje, zaštitu energetskih resursa i kontrolu novih pomorskih ruta jer postaju sve važnije zbog klimatskih promjena.
U posljednjih nekoliko godina Moskva je ponovno aktivirala ili modernizirala više od 50 vojnih baza iz sovjetskog razdoblja duž arktičke obale. Među njima su i strateški važni položaji na Franz-Josef-Landu, blizu Sjevernog pola, te na Novoj Zemlji. Na tim lokacijama danas djeluju radarske postaje, protuzračni sustavi i logistička infrastruktura prilagođena ekstremnim uvjetima, piše Tagesschau.
vezane vijesti
Osim toga, Rusija je na nekoliko vojnih aerodroma na Dalekom sjeveru rasporedila strateške bombardere, a u arktičkom prostoru testira i nove raketne sustave. Tako je 2021. godine ruska mornarica s fregate ispalila hipersoničnu raketu u Sjevernom polarnom moru, demonstrirajući sposobnosti koje izazivaju zabrinutost u NATO-u.
Sjeverna flota i nuklearna odvraćanja
Ruska Sjeverna flota 2021. godine dobila je status zasebnog vojnog okruga te je njezina zadaća osigurati pomorske pravce prema Atlantiku i Pacifiku, ali i zaštititi ključne interese na Arktiku. U sastavu flote nalaze se i nuklearne podmornice te nose balističke rakete s nuklearnim bojevim glavama.
Te podmornice čine okosnicu ruske nuklearne sposobnosti tzv. drugog udara – jamstva da bi Rusija mogla uzvratiti čak i nakon eventualnog nuklearnog napada. Upravo zato imaju prioritet u vojnom planiranju Moskve.
Za Rusiju Arktik nije samo vojni prostor, nego i energetsko srce zemlje. Oko 90 posto ruske proizvodnje plina i približno 60 posto proizvodnje nafte odvija se u arktičkoj regiji. Vojne baze i mornaričke snage služe i kao zaštita te goleme infrastrukture, ali i kao oslonac za buduće planove eksploatacije mineralnih sirovina na dnu Arktičkog oceana, za koje se pretpostavlja da su iznimno bogate.
Nova pomorska ruta i ledolomci
Zbog globalnog zatopljenja sve je dulje razdoblje u kojem je Sjeverno polarno more plovno. Time raste značenje Sjeverne morske rute, pomorskog puta uz sjevernu rusku obalu koji bi mogao postati konkurencija tradicionalnim trgovačkim rutama između Europe i Azije.
Rusija u tome vidi priliku za jačanje gospodarskog i geopolitičkog utjecaja jer raspolaže najvećom flotom ledolomaca na svijetu – s više od 30 brodova, uključujući nuklearne ledolomce – čija je zadaća održavati plovnost rute u većem dijelu godine.
Vladimir Putin više je puta isticao da Rusija polaže pravo na dominantnu ulogu na Arktiku, no ambicije Moskve suočene su s nizom ograničenja. Sjevernoj morskoj ruti još uvijek nedostaje razvijena lučka i logistička infrastruktura, a ruska vojska pati od manjka ljudstva jer je velik dio snaga vezan uz rat u Ukrajini.
Uz to, zapadne sankcije ozbiljno otežavaju pristup tehnologijama potrebnima za eksploataciju arktičkih resursa, a bez sofisticirane zapadne opreme brojni projekti ostaju na razini planova.
