Saša Cvetojević

'Vlade zadnjih dvadesetak godina su sve probleme na tržištu rada rješavale gurajući ljude u mirovinu'

  • Autor: M.P.
  • Zadnja izmjena 19.10.2018 10:06
  • Objavljeno 19.10.2018 u 08:03
tportal

Izvor: Screenshot / Autor: hrt

Što donosi najnovija mirovinska reforma? Zašto su sindikati najavili veliki prosvjed u subotu? Tko će morati raditi do 67. godine života? Hoće li mirovine rasti ili padati? Pitanja su to na koja su pokušali naći odgovor u sinoćnjem Otvorenom

Predsjednik SSSH Mladen Novosel najavio je prosvjed protiv mirovinske reforme u subotu u podne na Europskom trgu u Zagrebu. Željeli su se okupiti na Trgu bana Jelačića, no tu lokaciju nisu mogli dobiti jer je rezervirana do kraja studenog. Očekuju dobar odaziv. 'Hrvatska je u skupini zemalja koje su kasno ušle u Europsku uniju, u kojima su uvjeti rada, organizacija, stupanj tehnologije daleko na nižem stupnju nego što je u drugim zemljama - Češkoj, Poljskoj, a kamoli Njemačkoj. Nije jednako doći do 65 ili 67 godina na radnom mjestu u Hrvatskoj ili u nekoj drugoj zemlji', istaknuo je Novosel u Otvorenom HRT-a.

Upravo je to naveo kao prvi argument zašto ne mogu prihvatiti rad do 67 godina. Osvrćući se na 2014. i objede da se tada nisu pobunili protiv rada do 67, Novosel je rekao kako su i tada organizirali niz prosvjeda, kao i generalni štrajk zbog Zakona o radu. Nadali smo se da ćemo kroz godine uspjeti argumentirano to srušiti, rekao je Novosel. Sadašnjoj Vladi zamjera ubrzanje roka od kada će se radni vijek produžiti do 67 godine i penalizaciju prijevremenog umirovljenja. Majda Burić, državna tajnica Ministarstva rada i mirovinskog sustava, ponovila je kako želi umiriti umirovljenike - 'mirovine stižu na vrijeme, stizat će i dalje.'

'Cilj ove reforme je održivost mirovinskog sustava, stabilnost javnih financija, a ne želimo zaduživati djecu koja još nisu ni rođena. Želimo stabilnost javnih financija i stabilan mirovinski sustav. Ljudi koji su vrlo rano krenuli u svijet rada, a to su prije svega osobe sa srednjom stručnom spremom, oni će i sada i ubuduće moći ići u mirovinu sa 60 godina života i 41 godinom staža. Pri tome neće imati manju mirovinu', rekla je Burić.

Naglasila je kako su hrvatski umirovljenici u prosjeku mladi umirovljenici sa svega 30 godina radnog staža. Samo svaki peti hrvatski umirovljenik ima više od 40 godina staža i zato je intencija ove reforme da se duže ostane u svijetu rada kako bi se imalo što višu mirovinu. Navela je kako će se kasniji odlazak u mirovinu nagrađivati, kao i raniji penalizirati. Novosel joj odgovara kako niti jedan od radnika koji su u svijet rada ušli u proteklih 10 do 15 godina neće sa 60 godina života imati 41 godinu staža jer od godina gospodarske krize do danas mnogi rade na određeno vrijeme, neprijavljeni, često im se prekida radni staž. Burić mu je odgovorila da takvim izjavama širi strah i paniku.

Davorko Vidović, bivši ministar rada i socijalne skrbi, rekao je kako su u njegovu mandatu mirovine bile samo u jednom trenutku povećane za 20 posto pod krinkom vraćanja duga umirovljenicima. Smatra da je sada moguće svim umirovljenicima podići mirovinu za 300 kuna. Prema njegovu mišljenju, ova Vlada nije zahvatila ključni problem planiranim izmjenama, a ključni problem je socijalna održivost mirovina, no govori se samo o financijskoj održivosti. Ne može se na ljude gledati kao na trošak, već kao na ljude ove zemlje koji su godinama uplaćivali za svoje mirovine, rekao je Vidović. Burić je na njegovo izlaganje reagirala rekavši mu kako ministar Pavić, za razliku od njega, i radi. 'Od vas smo dobili pretpostavke zbog kojih danas imamo probleme. Mi rješavamo probleme koje ste vi stvorili i ne dozvoljavam da tako govorite o ministru Paviću', rekla je Burić.

Poduzetnik Saša Cvetojević ustvrdio je da mirovinski sustav u ovom obliku nije održiv te podsjetio kako samo 56 posto troškova za mirovine ide iz doprinosa, a ostatak se isplaćuje iz proračuna. 'Sustav se mora mijenjati koliko je god nepopularno ljudima reći da moraju raditi više i duže. Degutantno mi je kad se političari prepucavaju oko toga jesu li HDZ-ove ili SDP-ove vlade omogućile da ovoliko ljudi ode u prijevremenu mirovinu. Vlade zadnjih dvadesetak godina su sve probleme na tržištu rada rješavale gurajući ljude u mirovinu', rekao je Cvetojević. Zadovoljan je mogućnošću koja se otvorila, a to je da se umirovljenici mogu vratiti na tržište rada. 'Imamo ljude koji su u mirovini jer su stekli određena prava i ne žele ih se odreći. Zašto bi se branitelj koji je prošao logor odrekao mirovine? Radeći i četiri sata on će uplaćivati u mirovinski fond', rekao je Cvetojević. Zaključio je kako će ljudi morati raditi bolje i više, a mirovine same po sebi bolje neće biti.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!